Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2024

Bogati Norvežani bogatstvo od nafte ulažu u Hrvatsku, a ne u Norvešku. Zašto?

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Bogati Norvežani bogatstvo od nafte ulažu u Hrvatsku, a ne u Norvešku. Zašto?

NEKE države na svijetu imaju tu sreću da leže na nafti i plinu, sirovinama bez kojih je moderna ekonomija nezamisliva. Ali sama činjenica da država ima obilje nafte i plina ne mora značiti i da je njeno stanovništvo bogato ni da je kvaliteta života u njoj visoka.

Važno je kako se to bogatstvo koristi, a to ovisi o formalnim i neformalnim institucijama koje su uspostavljene u nekoj državi. Dokaz za to je Norveška, koja obiluje plinom i naftom, a nema standardne probleme naftom/plinom bogatih država, koji se kolokvijalno opisuju kao "prokletstvo resursa".

Jedan od načina na koje su Norvežani uspjeli maksimalno iskoristiti bogatstvo svoje države naftom i plinom je tzv. naftni fond. To je fond u koji država uplaćuje dio renti od vađenja nafte i plina, a on taj novac ulaže u dionice svjetskih kompanija i druge vrijednosne papire (obveznice, trezorske zapise...).

Norveškom fondu koji investira prihode od nafte je zabranjeno ulagati u Norveškoj, ali ulaže u Hrvatskoj
Strogo mu je zabranjeno ulagati u Norveškoj, pa ulaže u ostalima državama na svijetu. Jedna od njih je Hrvatska. Za to postoji jako dobar razlog. Cilj fonda je ulagati dio državnih prihoda od vađenja nafte i plina da bi se osiguralo i povećalo bogatstvo sadašnjih i budućih Norvežana. Formalni naziv fonda je Globalni državni mirovinski fond (eng. Government Pension Fund Global).

Iako se nekada smatralo da u Sjevernom moru ne može biti zaliha nafte, 60-ih je počelo istraživanje. Pokazalo se jako uspješnim, a Sjeverno more je tijekom idućih par desetljeća postalo jedna od svjetski značajnih lokacija za vađenje nafte i plina.

Investicije su se masovno počele slijevati u Norvešku, a državni prihodi od eksploatacije nafte i plina rasti. Država je dijelila koncesije za eksploataciju, ali ulazila i u vlasništva naftnih kompanija. Stvoreno je svojevrsno javno-privatno partnerstvo u kojem su kompanije bile u većinski privatnom vlasništvu, ali je udio imala država, koja je kontrolirala i dodjelu odobrenja za bušenje.


Komentari članka

Vezani članci

Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver

29.05.2026.

Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.

Pical Resort vrijedan 200 milijuna eura jača turizam Istre

13.05.2026.

Najveći turistički projekt u Hrvatskoj donosi 800 novih radnih mjesta i inovativne sadržaje za goste i lokalnu zajednicu

Ivan Kovačić: Većina nekretnina prodanih u Zagrebu su investicije

08.05.2026.

Cijene nekretnina ubrzano rastu, a 70 posto prodanih nekretnina u Hrvatskoj plaćeno je u gotovini. Raste interes za luksuznim nekretninama, dok s druge strane prosječan radnik teško može kupiti stan od 50 ili 60 kvadrata. O stanju na tržištu nekretnina u

Investicija Končara i Siemensa: 260 milijuna eura i 350 novih radnih mjesta

06.05.2026.

Počinje proširenje tvornice transformatora u Zagrebu koja jače globalnu konkurentnost kompanije u jeku energetske tranzicije

Wall Street Journal: Evo zašto je Hrvatska najbolja lokacija za podatkovni centar

05.05.2026.

Europskom tržištu podatkovnih centara treba sve više energije. Procjenjuje se da će potražnja za električnom energijom potrebnom za njihovo napajanje porasti s 10 gigavata 2024. na čak 35 gigavata do 2030. godine. Rat u Perzijskom zaljevu dodatno je nagla

Tag cloud

  1. 2863 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2005 članka imaju tag financije
  7. 1571 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1080 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 537 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  32. 437 članka imaju tag osijek
  33. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  34. 529 članka imaju tag obrazovanje
  35. 452 članka imaju tag start up
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk