Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Maloprodaja božićnih stabala počet će 15. prosinca. U prodaji će biti oko 500.000 smreka i jela. Cijene običnih smreka kretat će se od 30 kuna za manja stabla do 100 kuna za stabla od dva metra. Drvca u lončanicama bit će 30 do 40 posto skuplja, kao i silveri i druge kvalitetnije vrste.
U rasadnicima Hrvatskih šuma i privatnih proizvođača pri kraju je presađivanje jela i smreka u lončanice. Njihova prodaja, kažu u Hrvatskim šumama, baš i ne raste, jer su nešto skuplja, iako su, uz odgovarajuću njegu, trajna. U prosjeku se tako na svakih 10 posječenih stabala proda jedno u lončanici.
»Sječa smreka i jela počet će dan do dva prije isporuke na tržište. Neće se odjednom posjeći sva stabla namijenjena ovogodišnjoj prodaji, nego će se sjeći postupno da bi što dulje ostala svježa«, kaže Milan Žgela, stručni suradnik za rasadničarstvo u Hrvatskim šumama. Upravo u svježini Žgela vidi prednost domaćih stabala pred uvezenima.
Uvoz jela i smreka i dalje je velik, 30 do 40 posto. Uzgoj u rasadnicima Hrvatskih šuma pokriva 15 posto potreba tržišta, a privatni proizvođači 50 posto.
»Sadašnja proizvodnja još ne može zadovoljiti hrvatske potrebe. Ove godine imamo manjak običnih smreka koje su traženije jer im je cijena niža od cijene ostalih vrsta«, kaže Žgela. No, uvoz se osjetno smanjuje od 2003. godine, kada je omjer uvezenih u odnosu na domaća stabla bio 80 posto u korist uvezenih. Situacija se promijenila zahvaljujući povećanoj ponudi hrvatskih proizvođača.
U rasadnicima Hrvatskih šuma uzgajaju se obična i srebrna smreka, Pančićeva omorika, duglazija i jela.
»Predviđam da će Hrvatska u idućih pet do deset godina postati i izvoznik božićnih drvaca«, kaže Žgela.
Svi borovi na tržištu moraju imati markice koje izdaju Hrvatske šume. Zelenim markicama označavaju se domaća drvca, a crvenim uvezena.
Crnog tržišta više gotovo i nema, jer za prodaju treba imati rješenje o upisu u Registar proizvođača božićnih drvaca, koje izdaju uredi državne uprave i Grada Zagreba nadležni za poslove šumarstva.
Trgovci moraju imati preslik tog rješenja da bi se znalo podrijetlo robe.
Upisnik u Registar proizvođača i izdavanje markica smanjili su mogućnost ilegalnog uvoza. No, događa se da se drvca uvoze »legalno«, ali pod drugim nazivom uvezenog proizvoda. Ta drvca, međutim, nemaju markicu, pa je na inspekciji da tome stane na kraj. Kazna za nelegalnu sječu, prodaju i kupnju stabala kreće se od 1000 do 7000 kuna za fizičku osobu.
Uzgoj božićnih drvaca pridonio je gotovo potpunom prestanku nedopuštene sječe stabala po šumama.
»Ako do nje i dođe, ona je više hir pojedinaca, nego organizirana akcija. U rasadnicima Hrvatskih šuma za 30 kuna može se kupiti stablo smreke od jednog metra, pa se krađa iz rasadnika ili sječa u šumi ne isplati«, objašnjava Žgela.

Tretiranje kemijskim sredstvima nije štetno
Tijekom proizvodnje, drvca se uglavnom tretiraju insekticidima radi zaštite od insekata. Neki proizvođači tijekom vegetacije tretiraju jele i smreke dušičnim sredstvima da bi zimi imale što zelenije iglice. »Isparavanjem tih sredstava na višim temperaturama u zatvorenim prostorima mogu se stvarati neugodni mirisi. No, nema opasnosti za ljude«, objašnjava Žgela. Dio kemijskih sredstava daje se i za sprječavanje preranog opadanja iglica.

Prskanje produljuje svježinu stabala
Smreke su manje otporne na centralno grijanje od jela. No, i iglice na jelama će u grijanom prostoru izdržati dvadesetak dana. Biljkama u lončanicama također smeta centralno grijanje, pa ih se svakodnevno treba prskati da se nadoknadi vlaga. »U pravilu ne treba vodom natapati zemlju jer je biljka zimi u fazi mirovanja pa ne uzima vlagu iz tla«, objašnjava Žgela.