Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ou 2012

Brazil, Rusija, Indija i Kina doživljavaju prva spoticanja

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Profitiraj.hr  

Brazil, Rusija, Indija i Kina doživljavaju prva spoticanja

Godinama su uzlazeće gospodarske sile poput Kine, Indije, Brazila i Rusije slovile za motor svjetskog gospodarstva. No izgleda da sada i ovim uzdanicma ponestaje daha. No novi "tigrovi" su već tu.

Pojam BRIC (početna imena zemalja Brazil, Rusija, Indija i Kina) među ekonomistima već deset godina stoji za streloviti i nezaustavljivi gospodarski rast. Motor gospodarskog uzleta u Brazilu i Rusiji treba tražiti u ogromnim rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim troškovima proizvodnje. Nakon samo nekoliko godina od uvođenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog promatrača svjetskih gospodarskih zbivanja pretvorile u aktivne i presudne sudionike, pa čak i u vrijeme krize u Europi i Sjevernoj Americi u spasitelje globalnog gospodarstva. No sada i ove zemlje doživljavaju prva spoticanja. U Kini i Indiji su konjukturne prognoze za tekuću godinu smanjene sa sedam i pol na sedam posto. U usporedbi s etabliranim gospodarskim silama je to doduše još uvijek deset puta više (za Njemačku se za tekuću godinu procjene kreću oko 0,7 posto), ali se ipak radi o “osjetnoj kočnici” kako su to nazvali svjetski mediji. Razlog tomu treba prije svega tražiti u rastućim cijenama sirovina koje i Kina i Indija uvoze u ogromnim količinama. No i Rusija i Brazil koje ne muče muku sa sirovinama trenutno doživljavaju stagnaciju rasta. Brazil trpi zbog rastućih plaća i ojačanja svoje valute kao posljedice pojačanog ulaska stranog kapitala. Rusija naprotiv ima problema s odljevom kapitala. Korupcija i državne intervencije u gospodarstvo prouzročile su, prema nekim procjenama, 2011. odljev od 85 milijardi dolara u inozemstvo. Rusko gospodarstvo bi osim toga trebalo biti hitno modernizirano uz istodobno smanjenje usredotočenosti na energetski sektor. Rastuće gospodarske sile, osim toga, nisu ostale pošteđene gospodarske krize na Zapadu. Izvoz zapinje, a unutarnja potrošnja je nedovoljna da bi pokrila ove gubitke. Unatoč tomu Maria Laura Lanzeni iz Deutsche Banka smatra da će tzv. BRIC zemlje i dalje slati “važne i odlučujuće” impulse svjetskom gospodarstvu. No Lanzeni se istodobno pita mogu li ove zemlje zaista odigrati ulogu “lokomotive” globalnog gospodarstva kako ih često predstavljaju. “Ovu ulogu mogu eventualno preuzeti Indija i Kina”, smatra Lanzeni. No ekonomisti već vide nove uzlazne gospodarske sile koje bi mogle promijeniti dosadašnju gospodarsku sliku svijeta. Ove zemlje iz “drugog reda” već sada pridonose četvrtini ukupnog svjetskog gospodarskog rasta. Kao “novi tigrovi” sve češće se spominju Meksiko, Indonezija i Južna Koreja. “Ove zemlje su međusobno vrlo različite, no one podjednako privlače pozornost ulagača “, smatra Lanzeni. Među gospodarstva koja bi u budućnosti mogla odigrati veću ulogu na globalnom tržištu američka investicijska banka Goldman Sachs ubraja i zemlje poput Vijetnama i Filipina, ali i Pakistana i Bangladeša. No uz rezervu koja se prije svega odnosi na nestabilnu političku situaciju u nekima od ovih zemalja. Isto vrijedi i za Egipat, Iran i Nigeriju.

Istodobno su neke od dosadašnjih zvijezda iz tzv. “drugog reda” rastućih gospodarstava poput Južne Afrike ili Turske razočarale najnovijim podacima. Tako je Turska, koju se dosad uzimalo kao primjer za uspješne reforme, nakon gospodarskog rasta od 8 posto u godinama 2009. i 2010., 2011. zabilježila rast od “samo” 3 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Fond dijeli 38 milijuna eura za solarne panele i dizalice topline

28.08.2026.

Prijave za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama kreću 2. rujna, a siromašnija kućanstva mogu dobiti i 70 posto troška

Blažević: Opskrba strujom nije ugrožena, solari rasterećuju sustav

10.08.2026.

Više smo puta proteklih dana od mjerodavnih čuli da, kratkoročno, zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina ne bismo trebali imati problema s opskrbom električnom energijom. No, što ako ovakvi vremenski uvjeti potraju? Ovo ljeto potrošnja stru

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Inina investicija od 65 milijuna eura: Nova plinska bušotina na Jadranu

23.07.2026.

Ina je novim razradnim bušenjem na sjevernom Jadranu počela investicijski ciklus ukupno vrijedan oko 65 milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju pet novih plinskih bušotina među kojima je i novopotvrđena s protokom od 160 tisuća kubičnih metara plina na dan

Do kraja godine svi koji se griju putem toplane morat će ugraditi razdjelnike

11.05.2026.

Već 14 godina razdjelnici topline izazivaju podjele i reakcije među stanarima zgrada koje se griju putem toplane. Još ih nisu ugradili stanari u svim zgradama, a to su prema zakonu obvezni do početka iduće godine. Oni koji ih ne budu imali, plaćat će pena

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1328 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 799 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk