Brodosplit DIV-u, državi teret otpremnina i gubitaka i novi izazov - privatizacija "3. maja"

Privatizacija Brodosplita po svemu sudeći privedena je kraju. Država i kupac DIV usuglasili su sve detalje oko kuporodajnog ugovora i u utorak su predstvanici Vlade i DIV-a parafirali taj dogovor. Potvrdilo nam je to nekoliko izvora iz Vlade uz napomenu da su dogovoreni detalji oko ugovora, budućih obveza DIV-a ali i države te precizirani detalji restrukturiranja splitskog škvera. Ugovor tek treba potpisati, napominju to naši izvori, jer sada slijedi procedura po kojoj konačnu verziju ugovora mora odobriti Europska komisija, ali ga mora odobriti i Vlada. S obzirom na to da je u dogovoru s DIV-om sudjelovalo nekoliko ministarstava malo je vjerojatno da bi nešto vezano uz taj ugovor moglo zapeti na Vladi.

Tako bi prvo brodogradilište trebalo biti privatizirano tri godine nakon što je raspisan prvi natječaj i osam mjeseci nakon što je Vlada donijela odluku da Brodosplit proda DIV-u. Zanimljivo je da će privatizaciju Brodosplita kraju privesti novi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, jer se do parafa ugovora došlo samo dva tjedna nakon što je promijenio resor zbog odlaska Radimira Čačića u čijem je mandatu Ministarstvo gospodarstva odradilo najveći dio posla u dogovoru s DIV-om. – Ne znači da će nakon ovoga procvjetati ruže u splitskom škveru, na DIV-u je puno teškog posla, puno je toga neizvjesno u brodograđevnoj industriji, ali kako je i predviđeno programima restrukturiranja, imat će i pomoć države koja preuzima znatne obveze – isplatu otpremnina, pokrivanje gubitaka, za što smo i u ovom proračunu odvojili 370 milijuna kuna, te podršku restrukturiranju u pet godina kroz subvencije za restrukturiranje, kaže naš sugovornik iz Vlade. Prema programu restrukturiranja DIV će u sljedećih pet godina u Brodosplit uložiti više od 2,2 milijarde kuna, kroz dokapitalizaciju ili ulaganja, a država se obvezala da će isplatiti i dodatnih gotovo 400 milijuna kuna potpora za restrukturiranje. Na teret države pale su i obveze kredita za koje je bila jamac, preuzela je dio duga Brodosplita, a otpisala je i potraživanja splitskom škveru što je ukupno oko 6,6 milijardi kuna. No, s druge strane, DIV preuzima obvezu ozdravljenja splitskog škvera za iznos od preko dvije milijarde kuna kroz različite forme.

Vlada je prvi natječaj za privatizaciju brodogradilišta objavila u kolovozu 2009. godine, nakon što je sama odustala od restrukturiranja škverova i dogovorila da se ti procesi odrade kroz privatizaciju. Taj je prvi krug bio neuspješan i u veljači 2010. godine objavljen je drugi natječaj na koji se u slučaju Brodosplita javio i samoborski DIV. Uslijedile su ocjene predloženih programa restrukturiranja, usuglašavanje s Europskom komisijom, a u hrvatski je pristupni ugovor s Europskom unijom ugrađena obveza da se do 1. srpnja 2013. godine potpišu ugovori o prodaji brodogradilišta. Ipak, odluku o tome da se Brodosplit proda DIV-u donijela je tek Vlada Zorana Milanovića na sjednici 22. ožujka. Od tada su se s DIV-om dogovarali detalji ugovora, način na koji će država pokriti gubitke što je bila njezina obveza i osam mjeseci kasnije, kako tvrde naši sugovornici, više nema nepoznatih detalja.

Na istoj sjednici Vlada je odlučila »Kraljevicu« poslati u stečaj i odbiti ponudu Danka Končara za »3. maj«. U međuvremenu je odlučeno da će država privatizirati Uljanik te da će nakon što postane privatna tvrtka, taj pulski škver preuzeti »3. maj«. Privatizacija Uljanika također se primiče kraju, pa je sada pred Vladom posao u kojem mora dokazati Europskoj komisiji da je Uljanik doista tvrtka u pretežito privatnom vlasništvu, da javni sektor u njoj više nema značajnu ulogu, pa stoga Uljanik može preuzeti »3. maj«. – Završetak privatizacije Brodosplita bio je značajan i radi »3. maja«, da se možemo koncentrirati na taj postupak koji će biti puno teži i izazovniji. Nije nam ostalo previše vremena. Dogovori oko Brodosplita trajali su osam mjeseci, a mi imamo samo još toliko vremena da prije ulaska u Uniju privedemo kraju prodaju riječkog škvera. Privatizacija Brodosplita najvažnija je naravno za tu tvrtku i njezine radnike, ali ima veliki utjecaj i na poziciju Vlade te na stanje u Hrvatskoj, priznaje naš izvor iz Vlade.

Na pitanje očekuje li Vlada zbog privatizacije Brodosplita ali i »3. maja« socijalne nemire naš sugovornik odgovara da su teme svakako osjetljive, da Vlada čini sve da obje tvrtke prežive, ali da joj je model po kojem mora restrukturirati brodogradnju zacrtao netko drugi, odnosno njezini prethodnici i da jedino može privesti taj posao kraju najbolje što može.