Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2010

Brodovima u avanturu kroz kopački ornitološki raj

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Maja Sajler Garmaz  

Brodovima u avanturu kroz kopački ornitološki raj

Čudesna se priroda pobrinula da Kopački rit u svako godišnje doba ponudi nešto zanimljivo. Tako taj svjetski poznat prirodni močvarni rezervat nikad ne izgleda isto - to je razlog više da ga posjetite u svako doba godine i da mu se iznova vraćate. Teško je donijeti odluku kada je najljepši, no ovih je dana svakako najatraktivniji. Poznato je da je Kopački rit poplavno područje desnog zaobalja Dunava. Njegovu vezu s Dunavom i Dravom čine brojni kanali kojima voda dotječe u rit. Ovisno o vodostajima rijeka, mozaično raspoređeni dijelovi kopna i vode mijenjaju svoj oblik i veličinu. S obzirom na trenutačno iznimno visoke vodostaje obiju rijeka, ovih dana voda dominira Kopačkim ritom. Od 23.230 hektara ovoga parka prirode, danas je čak 12.000 hektara pod vodom. Inače, plića jezera, čija dubina najčešće bude između sedam i osam metara, na nekim su dijelovima danas duboka i 13 metara.

»Upravo ovakvo plavljenje prirodni je fenomen na kojemu i nastaje cijela priča o Kopačkom ritu. Treba naglasiti da nema opasnosti za turiste koji žele doći. Naprotiv, naša je preporuka da dođu baš sada. Jer, zahvaljujući visokom vodostaju, našim brodicama i čamcima omogućena je plovidba dijelovima rita kojima inače ne mogu ploviti«, kazala je Biserka Vištica, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Kopački rit, koja nas je povela u razgledavanje tog turističkog bisera hrvatskoga istoka.

To će vam vodiči tijekom plovidbe slikovito i dati do znanja riječima: »A sada službeno plovimo po livadi!« I tako, dok smo plovili livadom pokušavajući sami naći granice između jezera, kanala, obale i livada, koji su sada spojeni u jedno veliko more, uživali smo u nevjerojatnoj tišini. Koju s vremena na vrijeme propara kreket žaba i ptičji orkestar. Teško je i zamisliti da se ovakva netaknuta priroda nalazi samo nekoliko kilometara od Osijeka i gradske vreve. S pravom se može reći da je ovo područje jedinstveno u Europi, jer tu je najveće prirodno mrjestilište riba, stanište srneće divljači, poznatih beljskih kapitalnih jelena i košuta, dabrova, vidri, divljih svinja i pernate divljači te pravi ornitološki raj!

Taj prirodni laboratorij neprocjenjive vrijednosti iz godine u godinu privlači sve više turista iz svih krajeva svijeta. Ove ga je godine do sada posjetilo nešto više od 16.000 turista, od čega je 20 posto stranaca. Brojka je mogla biti i veća da cijeli svibanj nije bio hladan i kišovit, pa su mnogi bili prisiljeni odgoditi izlet u prirodu. Inače, prošle ga je godine obišlo više od 35.000 posjetitelja, a uz domaće, koji dolaze iz cijele Hrvatske, u knjigu gostiju upisali su se i turisti iz Mađarske, BiH, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Francuske, Rusije, pa čak i iz SAD-a, Japana, Novog Zelanda i Australije. Posjetitelji se mogu odlučiti i za šetnju nekoliko kilometara dugim poučnim stazama duž kojih su postavljeni info-pultovi s fotografijama i osnovnim podacima o biljnim i životinjskim stanovnicima Parka prirode. U srcu Parka prirode svakako se treba pogledati i kompleks dvorca Tikveš u sklopu kojega, u bio-ekološkoj stanici, posjetitelji mogu unajmiti i sobe.

»Svi naši programi koncipirani su tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječu na ekološke vrijednosti područja. Zato djelatnici Javne ustanove, osim na privlačenju turista, tijekom godine rade na brojnim projektima zaštite prirode, surađuju s domaćim i stranim parkovima prirode te raznim akcijama pokušavaju utjecati na javnost o potrebi zaštite prirode. Naši ciljevi su zaštita prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti Parka prirode Kopački rit, ali i zaštita kulturnih i etnoloških vrijednosti ovoga područja«, kaže Vištica. Tako uz redovan monitoring divljači i ptica, rade i na revitalizaciji njihovih staništa, rade hidrološka istraživanja, dopunjavaju zbirke biljnih i životinjskih vrsta Parka prirode. Zajedno s Nizozemskom organizacijom ARK Nature provode i hvale vrijedan projekt »Restauracija staništa i razvoj turizma u Kopačkom ritu«, koji se financira novcem iz europskih fondova. Naime, na područje Kopačkog rita je reintroducirana vrsta slavonsko-srijemsko podolsko govedo. Riječ je o hrvatskoj autohtonoj pasmini, koja je početkom 20. stoljeća na području Slavonije, Baranje i Srijema bila najzastupljenije govedo, ponajprije kao radno govedo, a posljednjih godina prijetilo joj je izumiranje. Kroz ovaj svoj projekt i Park prirode Kopački rit daje svoj doprinos u očuvanju hrvatske autohtone pasmine.

Kada su planovi za budućnost u pitanju, ekipa Javne ustanove Park prirode Kopački rit ima ih napretek. Među njima je širenje poučnih staza i nabava novih plovila. Razmišlja se i o tome da se na jednome od rubnih dijelova parka uredi kamp koji bi funkcionirao u potpunosti u skladu s prirodom. Jedan od atraktivnijih planova svakako je uređenje još jednoga pristaništa za brodove i čamce na Vemeljskom dunavcu gdje bi turisti pod drvenim sjenicama mogli uživati u prirodi te neizbježnim baranjskim delicijama.

Plavljenjem do biološke raznolikosti
Kopački rit izuzetno je vrijedno prirodno močvarno područje, jedno od rijetkih u Europi, koje predstavlja izuzetan primjer nastanka i evolucije močvarnih ekosustava i poplavnih područja. Plavljenje velikih površina Parka prirode zaslužno je za veliku biološku raznolikost. Jer u vrijeme poplave velika količina vode iz Dunava i Drave ulazi u rit. Osim vode, kroz kanale u ritske močvare dolaze i velike količine raznih vrsta riba, gdje nalaze obilje hrane i idealno mjesto za mrijest. Prema zakonima prirode i njezina hranidbenog lanca, obilje riba privlači ptice, naročito močvarice, kojih svakodnevno u Kopačkom ritu ima više od 20.000, što doista treba vidjeti i doživjeti. Njima velika količina ribe također odgovara, jer imaju osiguranu hranu dok se gnijezde i podižu mladunčad.

Kroz uske rukavce i šaš
Većim skupinama posjetitelja na raspolaganju su dvije ekobrodice - »Orao1« kapaciteta 75 mjesta i »Liska« koja prima 50 posjetitelja. Na plovidbi vodiči nude ciljane programe za različite skupine kao što su promatrači ptica, školska djeca, studenti, istraživači i eko-turisti. Posebna ponuda za skupine do pet ljudi vožnja je ritom riječnim čamcima. Ova ponuda svakog od posjetitelja ostavlja bez daha, jer čamci nude pravu avanturu vožnje kroz uske kanalčiće i šaš.

Dom mnogim vrstama ptica, riba i divljači
U Kopačkom ritu obitavaju 293 vrste ptica, što čini 78 posto ukupne ornitofaune Hrvatske. Tu je i 44 vrste riba te više od 2000 različitih bioloških vrsta od kojih su mnoge rijetke i ugrožene vrste na svjetskoj razini. Posebnu zanimljivost predstavljaju ptice koje se gnijezde u kolonijama, a ovdje se može naći i velik broj svjetski ugroženih vrsta kao što su crna roda i orao štekavac. Kada je divljač u pitanju, ni za nju nema brige kada dolaze poplave. Ona, zahvaljujući instinktima, osjeti dolazak visoke vode pa na vrijeme migrira u dio Parka prirode koji je nasipima zaštićen od dolaska vode.

Na međunarodnoj listi važnih područja
Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom upravljanog prirodnog rezervata. Devet godina kasnije je uže područje rezervata na površini od 7700 hektara dobilo status specijalnog zoološkog rezervata, dok je preostali dio proglašen parkom prirode. Međunarodna važnost Kopačkog rita potvrđena je 1989. uvrštenjem na listu ornitološki značajnih područja te 1993. uvrštavanjem na popis međunarodno značajnih močvara, sukladno Ramsarskoj konvenciji.


Komentari članka

Vezani članci

Povezuju proizvodnju ljekovitog bilja s turizmom, obitelj Dijaković otvara Lavander Hills

23.07.2026.

Posjetitelji ne dolaze samo prespavati. Oni mogu vidjeti kako izgleda uzgoj kamilice, lavande, upoznati proces prerade ljekovitog bilja, obići destileriju i upoznati kraj koji je desetljećima živio od poljoprivrede, objašnjavaju naši domaćini.

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk