Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2013

Bruxelles traži od BiH nastavak bescarinskog uvoza iz Hrvatske

Izvor: www.business.hr · Autor: I.K./H  

Bruxelles traži od BiH nastavak bescarinskog uvoza iz Hrvatske

Ravnatelj Opće uprave za proširenje Europske unije Stefano Sannino zatražio je od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da Hrvatskoj i nakon 1. srpnja omogući izvoz roba u BiH po sadašnjem bescarinskom režimu kao i da se to proširi na sve ostale države-članice EU uvjetujući time liberalizaciju izvoza nekih roba iz BiH na tržište Unije, potvrđeno je u petak Hini u Vijeću ministara BiH.

Hinin izvor je kazao kako je pismo u Sarajevo stiglo početkom tjedna, a na njega je već odgovoreno. "Stajalište je Vijeća ministara BiH kako ćemo mi apsolutno inzistirati na zaštiti domaćeg tržišta, no spremni smo i na pregovore o otvorenim pitanjima", kazao je izvor. Kako se doznaje, radna skupina koja djeluje pri ministarstvu vanjske trgovine BiH razmatrat će ipak Sanninovo pismo te će tijekom narednog tjedna Vijeću ministara s tim u vezi uputiti odgovarajuće preporuke. Sarajevsko "Oslobođenje" citiralo je u petak navode iz Sanninova pisma adresiranog na predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu. Sannino je time praktično odbio zahtjev BiH za dodatnim protokolom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) kojim bi se od 1. srpnja uvele carine na proizvode iz Hrvatske nakon njezina izlaska iz Zone slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA). Konstatirajući kako se od BiH praktično traži da "kapitulira" u pregovorima o trgovinskim odnosima, list prenosi kako EU inzistira na dosadašnjem režimu odnosno slobodnoj trgovini i nakon 1. srpnja. Unija je istodobno pripravna na recipročne mjere odnosno osiguranje dodatnih kvota za izvoz šećera, ribe i vina iz BiH u države-članice EU. Sannino u pismu podsjeća Bevandu kako je SAA od 2008. godine osigurao asimetrični preferencijalni režim trgovine s BiH koji je u njenu korist jer je zadržala carine na veliki broj poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz EU. "Pošto je SAA omogućio BiH ovu nedvojbeno povoljnu trgovinsku poziciju, načelo reciprociteta ne vrijedi. Uz to, metodologijom procesa prilagodbe koji vrijedi u EU došlo bi tek do zadržavanja postojećih uvjeta i trgovinskih tokova koji su povoljni za BiH te čak do ograničavanja za mnoge hrvatske proizvode", stoji u Sanninovu pismu.

On je Bevandi prenio i kako su članice EU zabrinute zbog nespremnosti BiH da o ovome čak i pregovora te stoga što "blokira bilo kakav napredak". Vlasti BiH do sada su odlučno inzistirale na tome da se tržište te zemlje mora zaštiti nakon ulaska Hrvatske u EU te da neće odustati od uvođenja carina na proizvode iz Hrvatske, a umjesto toga nude hrvatskim tvrtkama da svoje pogone presele u BiH. Prema izvorima "Oslobođenja", EU zbog toga čak razmišlja o suspenziji SAA sa BiH.


Komentari članka

Vezani članci

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Prosječna plaća 1.539 eura – IT arhitekti i Zagrepčani predvode, frizeri na dnu

17.10.2025.

Prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u trećem ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.539 eura, a ljestvicu najplaćenijih zanimanja predvode IT arhitekti, liječnici i "DevOps" inženjeri, dok su najpotplaćeniji frizeri, čistači i zaštitari, ob

Koji su rizici rasta plaća? Povećanje minimalca donijet će val gašenja radnih mjesta

16.10.2025.

lanirano povećanje minimalne brutoplaće s 970 na 1250 eura do 2028. velik broj članica HUP-a ocjenjuje rizičnim - oko polovina njih (48 posto) smatra da će ga teško izdržati, svaka šesta (16 posto) predviđa zatvaranje radnih mjesta, a tri četvrtine članic

Standard raste, ali ne svima: Tko u Hrvatskoj doista živi bolje, a tko jedva preživljava?

13.10.2025.

Dobro je krenuti od definicije, kakvih je obilje i na internetu, a jedna od pouzdanijih svakako je i definicija s portala hr.economy-pedia.com u kojoj stoji slijedeće pojašnjenje: Životni standard je materijalno blagostanje koje osoba ima, odnosno količin

Tag cloud

  1. 2793 članka imaju tag turizam
  2. 2645 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1440 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1969 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1634 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1299 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 661 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 449 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor