Brzi internet u svakoj kući stajat će najmanje 8 mlrd. kuna

Nakon nekoliko godina rasprave o modelima i cijeni izgradnje nacionalne optičke mreže koja bi svim građanima trebala omogućiti brzine surfanja od najmanje 30 Mbps, pa do više od 100 Mbps, što uključuje i zamjenu bakrenih telefonskih žica optičkim priključcima, napokon su poznate brojke i planovi.

Vlada će, prema scenarijima koje je napravila vodeća hrvatska konzultantska kuća za optiku Lator, do 2020. u uvođenje brzog interneta investirati najmanje 7,65, pa sve do 12,01 milijardi kuna.Darko Parić, pomoćnik ministra u Upravi za e-Hrvatsku, istaknuo je da je Latorova studija, koju je naručilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI), prihvaćena kao temelj za Vladin investicijski program."Točno je da je riječ o investicijskom valu većem većem od milijardu eura i da će se u iduća tri mjeseca odabrati jedan od modela po kojem će se on realizirati jer je Lator predložio nekoliko scenarija od kojih jedan stoji čak 12,01 milijardu kuna", kaže Parić.Da je Latorova studija "Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa" potka Vladinog investicijskog plana potvrdio nam je također načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u MPPI-ju Krešo Antonović. "Po tom planu država će prvo povezati slobodne optičke kapacitete u javnim tvrtkama, o čemu se kolokvijalno priča kao o novom državnom telekomu, a koji će optikom povezati sve gradove i naselja, da bi zatim lokalnim samoupravama prepustila da pronađu najbolji model izgradnje takve infrastrukture na svom području", kaže Antonović.

Dodaje da takav model izgradnje i vlasništva nad optičkom infrastrukturom stimulira Europska komisija kroz strukturne fondove i novi instrument Connecting Europe Facility u kojem se nalaze dodatnih 9,2 milijarde eura za takve projekte. Iako Antonović kao uspješan domaći primjer takvih investicija spominje uvođenje optike (projekt FTTH) u zagrebačkom naselju Sopnica, koji je napravio Digitalni grad, tvrtka u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, Darko Parić je nešto skeptičniji prema mogućnostima lokalnih samouprava da provedu takve ambicionzne investicijske planove, pa dodaje da će upravo to biti jedna od glavnih tema razgovora u iduća tri mjeseca. Tomislav Majnarić, viši konzultant Latora, u intervjuu za Poslovni dnevnik (stranice 4-5) pojašnjava pak da najveći ulagač u mreže nove generacije neće biti država već privatni operateri. Navodi da je u svim mjestima s više od 2000 stanovnika gradnja optičkih priključaka (FTTH) komercijalno isplativa u roku od pet do 10 godina, a da će država ključnu ulogu imati u mjestima koja su od toga slabije naseljena i gdje je to komercijalno neisplativo.

"Optika do korisnika bi se gradila samo tamo gdje je to ekonomski najpovoljnije, odnosno do 2020. godine dobili bi je svi gradovi i mjesta s više od 2000 stanovnika, a tamo živi oko 50 posto stanovništva. Ostali bi dobili VDSL i LTE", kaže Majnarić. Darko Parić ističe da ovaj plan više nije upitan, a dogovoreno je da će ga koordinirati CEI - Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, i da se prve investicije očekuju već ove godine. "Ne zna se jedino hoće li takozvani državni telekom biti OiV, HEP ili neka nova tvrtka, ali kako nismo mogli pobjeći uvođenju struje, tako ne možemo pobjeći ni uvođenju brzog interneta i to će kao i struja utjecati na naš gospodarski razvoj", zaključuje Parić.

Plan do 2020. godine
Brzina od 100 Mbps
Vladin plan je da do 2015. godine polovica stanovnika Hrvatske dobije internet najmanje brzine 30 Mbps, a do 2020. godine da takav pristup polovica stanovnika ima putem optičkih priključaka u kuću (FTTH) koji omogućuje i brzine iznad 100 Mbps.
Ovisi o "državnom telekomu"

Financijski scenariji
Uspije li Vlada riješiti pitanje korištenja DTK i poveže optiku državnih tvrtki, ukupna kapitalna ulaganja iznosit će 7,65 milijardi kuna, od čega se 3,7 milijardi kune očekuje iz EU fondova, a 3,02 milijarde od privatnih ulagača. Ostatak bi dala država. Ukoliko taj plan ne uspije, Vlada će morati rezervirati 12,01 milijardu kuna. Očekuje se da bi se tada iz EU fondova moralo povući 5,72 milijarde kuna i da bi to povećalo izdvajanja privatnih operatera na 4,57 milijardi kuna.