Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ožu 2023

Često zavaravajuća EBITDA postala omiljena i kod hrvatskih kompanija

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Antonija Knežević  

Često zavaravajuća EBITDA postala omiljena i kod hrvatskih kompanija

Referencije na EBITDA-u tjeraju nas da zadrhtimo. Previše se ulagača usredotočuje na zaradu prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije. To ima smisla samo ako mislite da kapitalne izdatke financira Zubić-vila – poznati je komentar legendarnog ulagača Warrena Buffetta o EBITDA-i kao pokazatelju vrijednosti kompanije.

Usprkos tomu što Buffett ne preferira taj financijski pokazatelj, danas su rijetke tvrtke koje EBITDA-u neće pripomenuti u financijskom izvješću. Koliko je zaista koristan taj pokazatelj? I zašto se oko njega toliko lome koplja, a u isto se vrijeme toliko često upotrebljava?

– Iako je EBITDA ustaljeni pokazatelj u inozemnoj praksi, u Hrvatskoj nije bio uobičajen sve do prije nekoliko godina. Nekako imam osjećaj da je tendencija iskazivanja EBITDA-e u medijima počela s postupkom sanacije Agrokor grupe. Iako je EBITDA jedna od vrlo čestih mjera u analizi poslovanja nekog poduzeća, važno je također navesti da računovodstveni standardi nigdje ne propisuju način njezina izračuna, zbog čega bi i u slučaju revidiranih financijskih izvještaja trebalo uvijek provjeriti koje su pozicije uključene u EBITDA-u, a koje nisu – objasnila je Dubravka Kopun, direktorica Kopun grupe.

Zbog toga što ne postoji standard za izračun EBITDA-e, u taj pokazatelj mogu se uključiti ili se iz njega isključiti neke pozicije, odnosno kompanije ju izračunavaju na razne načine. Katkad okrećući taj izračun u svoju korist. Pa tako, kao što različitim ljudima pojmovi ‘sreća‘ i ‘uspjeh‘ različito znače, slično se katkad događa s kompanijama i njihovim pogledom na EBITDA-u.

– U izvješću je uvijek potrebno pogledati kako je definirana EBITDA. Katkad tvrtke mijenjaju iz godine u godinu tu definiciju, a onda je teško i praviti usporedbe s prethodnim razdobljima. Nadalje, pitanje je u prilagodbi EBITDA-e što se uključuje u jednokratne stavke. Primjerice, tvrtka će navesti da su troškovi restrukturiranja jednokratna stavka i da se to neće ponavljati ili neće u operativni trošak staviti usklađenje vrijednosti zaliha. Pogrešne procjene jednokratnih stavki mogu iskriviti EBITDA-u, odnosno uljepšati tvrtkinu financijsku sliku – smatra kreditni analitičar Mario Kurtović.

Novčani tok pokazuje jasniju sliku

Istraživanje provedeno na godišnjim izvješćima poduzeća u sklopu indeksa S&P 1500 za desetogodišnje razdoblje pokazalo je da je njih 15-ak posto naglašavalo EBITDA-u kao ključnu mjeru uspješnosti poslovanja poduzeća. U prosjeku su ta poduzeća bila manja, zaduženija, kapitalno intenzivnija i manje profitabilna od konkurenata te su bila primarno iz djelatnosti zabave, zdravstva, telekomunikacija i nakladništva. To već dulje tvrdi i Buffett, koji kaže da ne želi kupovati tvrtke koje EBITDA-u ističu kao ključan pokazatelj.

– Ako pogledate sve kompanije i podijelite ih na tvrtke koje se koriste EBITDA-om kao mjernim podatkom i one koje se njome ne koriste, vjerujem da ćete naći mnogo više prijevara u prvoj skupini. Pogledajte tvrtke poput Wal-Marta, GE-a i Microsofta: one nikada neće upotrebljavati EBITDA-u u svojim godišnjim izvješćima – rekao je svojedobno Buffett.

Popularnosti EBITDA-e vjerojatno je pridonijelo i to što je manje varijabilna od neto dobiti. Da EBITDA može zavarati, odnosno da ne može zamijeniti analizu novčanog toka, Kurtović je pokazao na primjeru kompanije s prihodom od oko sedam milijuna eura kojoj je blokiran račun.

– Kumulativna EBITDA u pet godina iznosila je 2,3 milijuna eura. Kad bi se gledalo samo EBITDA-u te tvrtke, zaključilo bi se da ona može na godinu vraćati za kredite oko pola milijuna eura. No pogled na novčani tok pokazuje da tvrtka nema otplatni potencijal i da ne generira dovoljan novčani tok kako bi podmirivala svoje obveze – kaže Kurtović.

U djelatnostima koje zahtijevaju visoka kapitalna ulaganja i brzorastućim poduzećima EBITDA osobito može biti zavaravajući pokazatelj. Budući da su u pojedinim djelatnostima, kao što je, primjerice, prijevoz, troškovi amortizacije posebno visoki, EBITDA pokazuje nerealno visoku profitabilnost poduzeća i stvara dojam većeg pokrića troškova kamata i manje zaduženosti.

Jasniju sliku o tome koliko tvrtka doista generira novac i koliki potencijal ima za buduće investicije, otplatu duga i isplatu dividendi, pokazuje novčani tok. I dok EBITDA zanemaruje trošak ulaganja u imovinu i obrtni kapital, s novčanim tokom to nije slučaj.

Cijelu temu broja novog Lidera možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Adris grupa: Neto dobit iz redovnog poslovanja 167 milijuna eura

30.10.2026.

Najveću dobit imao je turistički sektor Grupe, od 92 milijuna eura, a potom Croatia osiguranje, gotovo 65 milijuna.

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk