Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2020

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

KORONAKRIZA je zaustavila rast cijena roba i usluga u Hrvatskoj i trendove u kretanju maloprodajnih cijena okrenula u suprotnom smjeru - pravcu pada.

Pokazuju to podaci državne statistike za travanj, prema kojima je opća razina cijena na malo u Hrvatskoj smanjena 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, a isti je pad zabilježen i u usporedbi s ožujkom. Time je prekinut niz od 40 mjeseci zaredom u kojima su cijene na malo u nas rasle na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim mjesecom godinu ranije.

Izbor između pada cijena i cjenovne stagnacije

Hrvatska je time, čini se, ponovno zakoračila u deflaciju, odnosno pad opće razine cijena. Dio ekonomista, naime, očekuje da ćemo u ovoj godini biti u negativnoj zoni kada je riječ o kretanju cijena roba i usluga, dok dio ekonomista u najboljem slučaju očekuje cjenovnu stagnaciju.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja, koji u ovoj godini očekuje pad opće razine cijena između 0,5 i 1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Analitičarka Raiffeisena Zrinka Živković Matijević, s druge strane, nije baš toliko pesimistična. Njene prognoze, naime, i dalje govore o rastu cijena u 2020. godini, ali vrlo blagom - moglo bi se reći simboličnom - od samo 0,2 posto. Naša sugovornica pritom napominje kako su te prognoze podložne daljnjim promjenama, pri čemu su veće šanse da potonemo u deflaciju, ma kako blaga ona bila, nego da ostanemo u zoni rasta cijena.

"Mislim da je u ovoj godini najrealnije govoriti o stagnaciji cijena, dakle o njihovom rastu vrlo malo iznad nule", ističe Živković Matijević. Očekivanja o blagom rastu, dodaje, temelje se na očekivanom povećanju cijena nafte, kao i na uvjerenju da će u drugoj polovici godine ipak doći do kakvog-takvog oporavka potražnje.

Životni standard u slobodnom padu

No u ovom je trenutku teško govoriti o zamjetnijem oporavku potražnje kada se životni standard strmoglavio. Mnoge su tvrtke smanjile plaće zaposlenima, a mnogi su ostali i bez posla. Uz to, poručuje Šaravanja, koronakriza je izazvala veliku neizvjesnost.

"Suočavamo se s padom kupovne moći i rastom nezaposlenosti, a problem je i velika nesigurnost jer ljudi ne znaju hoće li imati posao i kakva će im biti plaća pa će se teško odlučivati na neku veću potrošnju", upozorava Šaravanja.

U svakom slučaju, utjecaj koronakrize na kretanje cijena u Hrvatskoj već se vidi. Opća razina cijena na malo u travnju je pala, a najveći pad cijena zabilježen je u segmentu prijevoza, 9,5 posto u odnosu na travanj prošle godine, pri čemu je pad cijena posebno vidljiv kod kupnje i servisiranja automobila. Značajne padove cijena DZS je u travnju registrirao i kod energenata, tehnike i namještaja te kod niza usluga, kao i kod odjeće i obuće.

Ljudi kupuju samo hranu i lijekove

S druge strane, rast cijena u travnju statističari su zabilježili kod hrane i bezalkoholnih pića, 3,8 posto, kao i kod alkoholnih pića i duhana, 4,4 posto, te kod zdravstvenih proizvoda i usluga, 1,3 posto. Drugim riječima, rast potražnje uglavnom je koncentriran na kupnju najosnovnijih roba, prije svega hrane, lijekova i proizvoda za zaštitu od epidemije.

Iako pad opće razine cijena ide na ruku potrošačima, deflacija je zapravo dvosjekli mač. Deflacija, upozoravaju ekonomisti, nosi i pad prihoda tvrtki, više otkaza i manje prihode u državnoj blagajni. Pad povjerenja potrošača ogleda se u odgodi kupnje svega što nije neophodno za svakodnevni život. Krajnju štetu od toga na kraju imaju upravo obični građani, oni koji bi od pada cijena trebali profitirati.

Deflacija opasnija od inflacije

"Deflacija je opasnija od inflacije jer dovodi do produbljenja krize", zaključuje Živković Matijević.

Inače, podaci HNB-a pokazuju da je Hrvatska u 2014., 2015. i 2016. godini prošla kroz tri deflacijske godine zaredom. Naime, cijene na malo u 2014. pale su u prosjeku 0,2 posto na godišnjoj razini, u 2015. je njihov pad iznosio 0,5 posto, a u 2016. 1,1 posto. Deflacija je, zaključuju ekonomisti, u znatnoj mjeri otežala oporavak Hrvatske od posljednje recesije.


Komentari članka

Vezani članci

Inflacija u svibnju usporila na 7,9 posto

01.06.2023.

Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u svibnju ove godine usporila je na 7,9 posto na godišnjoj razini, objavio je u četvrtak DZS, što predstavlja usporavanje inflacije šesti mjesec zaredom te najnižu stopu inflacije od ožujka

Izračun poreznika: Niži PDV nije snizio cijene, a već krajem mjeseca došlo je do daljnjeg povećanja

26.05.2023.

Nakon što je u proljeće lani proširena primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), Porezna uprava utvrdila je da porezni obveznici na dan 1. travnja 2022. nisu snizili cijene svojih proizvoda u visini snižene stope PDV-a, nego su to iskorist

I u Portugalu imaju male plaće i mirovine, ali uspjeli su sniziti cijene. Ovo je njihova formula

25.05.2023.

Inflacija je u Portugalu u travnju usporila na 5,7 posto, sa 7,4 posto u ožujku, uz naznake usporavanja rasta cijena hrane.

Studenac preuzeo poznati zagorski trgovački lanac sa 200 zaposlenih

16.05.2023.

Studenac, s preko 1100 prodavaonica i više od 5700 zaposlenika, nastavlja sa svojom poslovnom strategijom rasta i razvoja.

Studenac ušao u partnerstvo s prvim hrvatskim jednorogom

15.05.2023.

Studenac je službeno ušao u partnerstvo s globalnom cloud komunikacijskom platformom i prvim hrvatskim jednorogom Infobipom kako bi osmislili i implementirali inovativna rješenja za komunikaciju s kupcima te ubrzali rast lanca trgovina.

Tag cloud

  1. 2466 članka imaju tag turizam
  2. 2316 članka imaju tag hrvatska
  3. 1441 članka imaju tag svijet
  4. 1516 članka imaju tag izvoz
  5. 1783 članka imaju tag financije
  6. 1119 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1224 članka imaju tag ict
  8. 1182 članka imaju tag trgovina
  9. 1330 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1058 članka imaju tag investicije
  11. 988 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1091 članka imaju tag industrija
  13. 803 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1102 članka imaju tag EU
  15. 907 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 502 članka imaju tag poticaji
  18. 704 članka imaju tag maloprodaja
  19. 519 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 653 članka imaju tag marketing
  22. 356 članka imaju tag potpore
  23. 480 članka imaju tag eu fondovi
  24. 580 članka imaju tag tehnologija
  25. 443 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 527 članka imaju tag krediti
  27. 492 članka imaju tag obrazovanje
  28. 459 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 460 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag osijek
  31. 436 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 384 članka imaju tag start up
  33. 465 članka imaju tag dzs
  34. 411 članka imaju tag energetika
  35. 401 članka imaju tag hnb
  36. 438 članka imaju tag BDP
  37. 332 članka imaju tag hgk
  38. 409 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor