Ćorić: Ne žuri nam se nigdje, ali euro nosi čitav niz koristi

Je li Hrvatska spremna za ulazak u eurozonu? Vlada optimistično prognozira da bi ako sve bude išlo glatko već za četiri godine kunu mogao zamijeniti euro. Je li taj rok realan, koje poteškoća stoje na putu i imaju li pravo oni koji negoduju zbog gubitka samostalne monetarne i tečajne politike?

Ne žuri nam se nigdje - poručio je u Temi dana ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

- Uvođenje eura predviđeno je kroz neke 4 godine, no Hrvatska u ovom trenutku treba promišljati u tom smjeru. Istraživanja i praksa u drugim zemljama su pokazala da uvođenje eura nosi čitav niz koristi - znatno više nego troškova koje uvođenje eura nosi. To je jedan racionalan korak pa je zato i jedan od strateških ciljeva hrvatske vlade - kazao je ministar.

Ćorić je komentirao izjavu predsjednika Mosta Bože Petrova da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura, da tako misli gotovo svaki građanin Republike Hrvatske i da se zbog toga treba provesti referendum.

- Ne sjećam se ni jedne izjave gospodina Petrova koja je pozitivna. Hrvatskoj je potreban optimizam. Naše gospodarstvo raste, mi smo makroekonomski sve uravnoteženiji, a referendum nije potreban, poručio je Ćorić.

Naglasio je da ulaskom u EU, mi smo pristali na ulazak u sve ono što EU znači, odnosno, Schengen i eurozonu, ali bitnim smatra da se građanima objasni sve što uvođenje eura nosi.

- Najprije je to smanjenje kamatnih stopa, što znači povećanje investicija ili impuls za rast gospodarstva - dobro i hrvatskim građanima i hrvatskoj ekonomiji, kaže ministar.

- Zemlje se pripremaju za krize jačanjem strukture svog gospodarstva. Naše je gospodarstvo iz dana u dan sve jače i samo trebamo procijeniti u kojem trenutku trebamo ući u Eurozonu i u kojem trenutku će potencijalne koristi od ulaska u Eurozonu za Hrvatsku će biti najbolji mogući - naglašava.
Ćorić je ponovio da i Vlada i HNB se slažu kako je razdoblje kroz 4 godine optimalno i tada jednostavno treba učiniti taj iskorak.
- Ne postoji slučaj u Europi da je država ušla u Eurozonu a da je to za nju nosilo negativan efekt - kaže Ćorić i napominje da ne postoji mogućnost da dođe do snažnog rasta cijena zbog kojeg, kaže 'neki u javnosti pokušavaju raditi paniku'.
Objasnio je da ćemo sami odlučiti koji je naš ciljani tečaj u trenutku konverzije/ulaska u eurozonu.
- Povijesni pokazatelji ne mogu nas dovesti u situaciju da to bude 7.0. Tečaj HRK u posljednjih 10-15 godina je u rasponu +-5 posto u odnosu na 7,4. Ne kažem da će to biti konačan tečaj, on će biti određen od strane HNB-a i njezinih stručnjaka.

- Nema snažnog rasta cijena! Porast cijena u zemljama koje su uvele euro posljednjih 10- tak godina prosječno je bio 0,23 posto - ponovio je na kraju emisije Ćorić i naglasio kako na 10 kuna to iznosi 2 lipe!