‘Cromaris’ u uzgoj ribe ulaže 14 milijuna eura

Predsjednik Uprave "Cromarisa“ Goran Markulin i načelnik općine Kali Duško Vidov potpisali su u ponedjeljak ugovor o suradnji kojim reguliraju odnose vezane za "Cromarisovo“ uzgajalište ribe u Maloj Lamjani.

Točnije, općina Kali preuzela je obvezu da pripremi projektno-plansku dokumentaciju za uređenje obale u Maloj Lamjani u kojoj "Cromaris“ namjerava u svom postojećem objektu krenuti u novu, važnu investiciju, a sve to stoga što je svojedobno ta tvrtka preplatila koncesiju općini za korištenje pomorskog dobra za svoje uzgajalište.

Međutim, kako su istaknuli i Markulin i Vidov, ovdje je riječ o puno kvalitetnijoj suradnji najjače hrvatske tvrtke u ribljoj uzgojnoj industriji i najribarskije općine u Hrvatskoj. "Cromaris“, naime, u Maloj Lamjani planira investirati u bazene za dohranjivanje riblje mlađi koja će stizati iz njihova mrjestilišta u Ninu. Investicija je teška između dva i tri milijuna eura, a novi pogon zaposlit će novih desetak radnika.

Vidov je bio vrlo zadovoljan ovakvim rješenjem starog duga općine prema "Cromarisu“, ali još više time što se ta tvrtka ponovno aktivno vraća u Kali.

Markulin je istakao kako će novi pogon biti jedna od zadnjih ključnih investicija u tehnologiju vlastite riblje industrije. Od formiranja "Cromarisa“ kao dijela "Adris“ grupacije koja je okupila uzgajališta za uzgoj i pogone za proizvodnju proizvoda od ribe, to znači unatrag zadnje četiri godine, "Adris“ je u tehnologiju uložio oko 300 milijuna kuna. A glavna baza "Cromarisa“ je baš zadarsko područje: Zadar kao sjedište tvrtke u kojemu je njihov glavni pogon, Nin u kojem je glavno mrjestilište, te sada i Kali u kojima će biti formirani uvjeti za dohranu i dodatni rast mlađi iz Nina te kavezi s uzgajalištem.

Zapravo, ključni "Cromarisov“ objekt je staro-novo mrjestilište riblje mlađi u Ninu. Tamo već traju radovi na rekonstrukciji starog mrjestilišta koje je izgradio još "Cenmar“ 1981. Sada se s impozatnih 11 milijuna eura gradi novo mrjestilište koje će godišnje proizvesti 30 milijuna komada riblje mlađi, "Cromarisu“ i više nego dovoljno, pa će biti materijala i za druga hrvatska uzgajališta orade, brancina i druge ribe za uzgoj.

Sada se praktički sva riblja mlađ kupuje na europskom tržištu. Osim toga, u Ninu se ulaže i u matičnjake, odnosno bazene za čuvanje ribljih matica koje daju mlađ, što je za hrvatske prilike velika novina. Novo mrjestilište u Ninu bit će dovršeno do kraja ove godine, pogon u Kalima koji mjesec poslije, a bit će tehnološki nastavak posla iz Nina: mlađ iz ninskog mrjestilišta puštala se u more već s dva do tri grama veličine, a sada će biti dohranjivana u Kalima do šest grama, čime će dobiti na otpornosti i kvaliteti kad već završi u morskim kavezima.