Čuvari tradicijskih vrijednosti svoga kraja

KONAVLE - Kako izgledaju, što nude i što još mogu ponuditi Konavle svojim gostima u zimskom razdoblju, nakon što već zaboravimo ljetnu turističku gužvu u Dubrovniku i okolici, pokazano je ovog vikenda tijekom obilaska seoskih domaćinstava, vinarija, maslinara, uljara i drugih koji slijedeći rad i znanje svojih predaka danas plijene pozornost umijećem i ljepotom izrade rijetkih predmeta i spravljanjem hrane i pića. Pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma te uz supokroviteljstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Konavle i Turističke zajednice Konavala, održani su Dani otvorenih vrata konavoskog agroturizma nazvani »Mirisi Božića u Konavlima«. Cilj je zanimljivom i kvalitetnom ponudom zadržati goste na tom području te stvoriti prepoznatljivi 'brand' seoskog turizma u Konavlima.

Posljednje, barem prema viđenom, sigurno neće biti teško. Ali, kako smo se uvjerili, problem bi mogao biti izostanak turističkih agencija koje, iako pozvane, a i prijevoz do čak četrdesetak domaćinstava je bio organiziran, nisu došle. No, najavljeni su novi obilasci i poticaji pomoću kojih će se obnoviti stara zdanja i pridružiti već zaživjelom potencijalu koji itekako može, uz primjerenu promidžbu, zadržati gosta od namjere odlaska u susjednu Crnu Goru.

Ovdašnja domaćinstva, naime, nude i kušanje vina i domaćih likera, sira i slastica, ponekad i uz živu muziku, a da se ne govori o bogatstvu već spomenutih starih zanata, mljevenja ječma u mlinici u kojoj se to radilo i prije četiri stoljeća...

Treba spomenuti i malvaziju dubrovačku za koju smo ovaj put saznali da je među šest najboljih desertnih vina na svijetu, ili plavac mali koji je uz bok najboljih svjetskih vina. Zajednički nastup konavoskih poduzetnika u seoskom turizmu trebao bi, čuli smo, postati tradicija, a ni osnivanje klastera prema svemu sudeći više nije daleka budućnost, o čemu se uoči ove agroture razgovaralo i na zajedničkoj radionici o projektima i akcijama vezanima za razvoj ruralnog turizma.

Dok je, naime, Istra za prošlu godinu od tog turističkog segmenta samo na smještaju zaradila 2,565.500 eura te od ugostiteljstva još 1,664.000 eura, na krajnjem jugu taj je oblik turizma na samim počecima. Ministarstvo i za taj dio turizma ima programe poticaja te već s početkom nove godine, u siječnju 2009., kreće nova linija kreditiranja za razvoj agroturizma.

»Ministarstvo je dosad u različite programe poticaja izdvojilo dvadesetak milijuna kuna. S osiguranjem proračuna za 2009. godinu sredstva će sigurno biti ili na toj razini ili malo i veća. Slijede već u veljači natječaji za tematske putove, izvorne suvenire, ali i za zelenu brazdu i druge koji se nađu na proračunskim pozicijama Ministarstva turizma«, najavio je državni tajnik.

Osim što je taj oblik turizma izvrsna dodatna zarada obiteljima, to je i najbolji način očuvanja izvornih tradicijskih vrijednosti jednoga kraja, zaključili su nazočni uz poruku kako je vrijeme da sami dopune turističku ponudu Dubrovnika, umjesto da to čine drugi.