Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Kol 2021

Davor Ćiković: Osnivač pere® osobno smiksa svaki proizvod koji dođe u nečije ruke da bi se njime održivo pralo i čistilo

Izvor: www.lider.media · Autor: Donatella Pauković  

Davor Ćiković: Osnivač pere® osobno smiksa svaki proizvod koji dođe u nečije ruke da bi se njime održivo pralo i čistilo

Svi proizvodi brenda pero®, glavne uzdanice tvrtke Hortiriviera, proizvode se ručno, u malim serijama, u pogonu obitelji Ćiković u Matuljima. Prava je rijetkost da se u istoj kući proizvod formulira, proizvodi, pakira i plasira, no njihov zato sadržava 99,92 posto prirodnih sastojaka iz lokalnog uzgoja, uza sapune koji su sto posto prirodni. Prihodi stalno rastu, kao i planovi o novim ekološkim, održivim, ali i estetskim proizvodima

Otvoriš bocu, gurneš ju pod nos i kažeš ljudima da dođu pomirisati', glasio je prije nekoliko godina savjet žene sa susjednog štanda Davora Ćikovića na 'Špancirfestu', gdje je na početku svog poslovanja nastojao prodati svoje ne tako popularne prirodne proizvode za čišćenje. Tu su večer prodali više nego svih dana prije, ljudi su čak i sami dolazili do njih, a to se događa i danas kada Davor Ćiković, osnivač i direktor tvrtke Hortiriviera, više ne mora trčati za kupcima jer oni sami pronalaze njegove proizvode.

Održivost i stil
A kako i ne bi kad su njegova sredstva za čišćenje simbolična naziva pero®, koja su ujedno glavni brend obiteljske tvrtke Hortiriviera, prava ekorevolucija. Naime, sadržavaju 99,92 posto prirodnih sastojaka (osim sapuna, koji su sto posto prirodni), i to iz lokalnog uzgoja. Najbrže se razgrađuju u okolišu, prirodnoga su, opuštajućeg mirisa i uz to imaju antibakterijska i antivirusna svojstva te certifikat Ecocert. Ambalaža je izrađena od čvrste, sto posto reciklirajuće plastike te je visokoprozirna kako bi se vidjelo što je u njoj. Ta se transparentnost zrcali i u filozofiji brenda. Naime, iako je zakon ne obvezuje, sve sastojke Hortiriviera navodi na etiketi. Dizajn je pak jednostavan i zabavan, pa nema potrebe da se sredstva skrivaju po zabačenim kutovima doma.

– Svi proizvodi brenda pero® izrađuju se ručno, u malim serijama, u našem pogonu u Matuljima. Sâm smiksam svaki proizvod koji dođe u nečije ruke. To je, zapravo, prava rijetkost, naime da se u istoj kući proizvod formulira, proizvodi, pakira i plasira, jer većina i domaćih i stranih brednova lijepi svoje etikete na proizvode koje je za njih formulirala i proizvela njska tvrtka. Naš je put mnogo kompleksniji, zahtjevniji, i ostavlja premalo vremena za prodaju i marketing, no tako zadržavamo potpunu kontrolu nad cijelim proizvodnim ciklusom – ističe Ćiković koji stoji iza svakog proizvoda, a njegova supruga Amina brine se o komunikaciji, odnosno marketingu.

Osim što je ambalaža pere® biorazgradiva, može se i ponovno napuniti na stanicama za punjenje u Rijeci, Varaždinu, Zagrebu, Zadru i Buzetu.

– Naš je cilj dopustiti da iskustvo proizvoda promijeni navike ljudi koji prije nisu ni razmišljali o ekološkim sredstvima za čišćenje, pranje rublja i osobnu higijenu – kaže Ćiković.

Pravi izazov
Međutim, put od pokretanja tvrtke Hortiriviera potkraj 2016. do danas nije bio lak. Osim što Ćikovići nisu imali ama baš nikakvo poduzetničko iskustvo, bilo je teško prikupiti potreban kapital za otvaranje tvrtke.

– Nisam imao vlastite ušteđevine pa sam tražio investitora, odnosno nekoga tko će uložiti početnih 20.000 kuna da mogu otvoriti tvrtku i staviti temeljni kapital. Onda je moja sestra, odvjetnica, mama dvoje klinaca i uz moju suprugu najveća generalna kritičarka, hladno rekla da će uložiti ona – govori Ćiković i dodaje da je nakon sestrine investicije bakinu kuću prenamijenio u 'labos', a garažu u ured.

Putem su se, kako to obično biva, susretali s birokratskim izazovima, ali i problemima u dotoku i nabavi osnovnih sirovina potrebnih za proizvodnju poput ambalaže i alkohola. Sveprisutan izazov bilo im je i postizanje isplative i naplative tržišne cijene, a ni dobivanje certifikata Ecocert nije im olakšalo taj cilj. Naime, kako objašnjava Ćiković, njihova ekološka proizvodnja prema Ecocertovim principima i s njegovim sirovinama znatno je skuplja od konvencionalne. Na policama trgovina nisu im pomogli ni mnogi konkurentski pseudoprirodni ili nimalo prirodni proizvodi, potpuno suprotni od onoga što pero® nudi.

– U peri® nema takva zavaravanja, nema razrijeđenih proizvoda po akcijskim cijenama. Potpuno smo iskreni i transparentni prema potrošačima – napominje Ćiković, uvjeren da ljudi to prepoznaju i zato biraju njihove proizvode.

Nakon nekog vremena ponovno im se nasmiješila sreća te su u rujnu 2020. na natječaju 'Pokreni nešto' svoje dobili novac koji im je pomogao u razvoju održivih proizvoda prema načelu 'bez otpada', zero waste.

– Biti među šest odabranih najboljih inovativnih ideja iz cijele Hrvatske vjetar je u leđa u jednoj mračnoj epizodi kad smo ostali suočeni s nestašicom sirovina i svega što smo prije podrazumijevali, smatrali normalnim i stalno dostupnim. O ideji zero waste vodotopivih i održivih doza za čišćenje i osobnu higijenu dugo smo razmišljali, ali bez novca iz zaklade Philip Morris i ACT grupe vjerojatno se ne bismo mogli u toj fazi upustiti u provedbu – vjeruje Ćiković, ali kao najveći izazov ipak ističe onaj privatno-poslovne prirode.

– Stanujemo u kući nasuprot proizvodnom pogonu, zato imamo osjećaj da posao nikad ne prestaje i da smo mu vječno dostupni. Osim toga, uskladiti privatni obiteljski život s malim djetetom i nas dvoje koji tek gradimo tvrtku od koje živimo i naizmjence radimo i čuvamo dijete na smjene, e, to je pravi izazov – kaže Ćiković.

Nužno zlo
Davorova sestra Vedrana uvelike je utjecala na razvoj brenda pero®, i to ne samo zato što je uložila u bratovu ideju nego i zbog njezine djece, Davorovih nećaka. S obzirom na to da ih je ujak Davor, dok je još bio student agronomije, morao čuvati, a u isto je vrijeme obožavao lickati svoj stari studentski stan, tako je došao na ideju proizvodnje sredstava za čišćenje koji ne štete ljudima, osobito djeci, životinjama i okolišu.

– Tijekom studija sam za vrlo malu najamninu živio u stanu u samom centru Zagreba, u zgradi staroj više o sto godina. Stan nije bio dirnut i ni kuna nije bila uložena u njega najmanje pedeset godina. Imao sam potrebu stalno prati vječno crne podove, zelene zidove i hrđavu kadu. Nećaci su već počeli ispitivati svoje roditelje: 'A zašto barba toliko čisti?', na što bi im oni odgovarali: 'Ma pustite ga, lud je, izbjegava učiti.' Za jednog je studenta kupovanje silnih sredstava postalo prilično skupo, a smrad klora nepoželjan za društveni život, zato sam počeo miješati vlastita – opisuje Ćiković kako se rodila ideja o poduzetništvu od koje danas živi.

No počeo ju je realizirati tek nekoliko godina poslije, kad je shvatio da se njegov rad u agronomskoj struci, koji se svodio na pesticide i umjetna gnojiva, kosi s njegovim svjetonazorom. Poželio je stvarati proizvode s jednostavnim formulacijama, bez štetnih sastojaka, koji čiste i najtvrdokornije mrlje a da pritom ne tjeraju suze na oči.

– Vratio sam se čišćenju kao zanemarenoj, dosadnoj kategoriji koja dotad nije doživjela potreban kulturni pomak; ostala je u domeni omraženosti, dosade, nužnoga vikend-zla – govori Ćiković i dodaje da su napravili svojevrsan preokret u tome 'prljavome' kućanskom poslu.

– Učinili smo proizvode za čišćenje humanijima, pročistili smo ih i izbacili iz njih apsolutno sve otrove, sve suvišne i štetne sastojke. Osim toga, dizajnom i marketingom dodali smo im malo zabave, ironije i smijeha – kaže.

Promjena mentaliteta
Osim što su inovativne proizvode pero® prepoznali i kupci i investitori, njihov se uspjeh zrcali i u profitu. Tijekom prošle, pandemijom obilježene godine, koja ih gotovo nije ni okrznula, zabilježili su rast prihoda, koji je prema podacima s Poslovna.hr-a 2020. iznosio 1,833.300 kuna, a to je čak za milijun kuna više nego prethodne godine.

– Pandemija, srećom, nije negativno utjecala na naše poslovanje i 2020. bilježimo stalan rast. Bolje smo se organizirali, potaknuli dotok sirovina, okrenuli se novim prodajnim kanalima i prilagodili uvjetima i situaciji. Godišnje rastemo 150 posto, a prihodi su u trećoj godini poslovanja rasli više od prosjeka za kategoriju u kojoj radimo. Počeli smo kao i većina startupova, radeći s velikim proizvodnim troškovima i prema konceptu koji smo iskušavali, učili smo i tek sada možemo govoriti o skaliranju – ističe Ćiković i dodaje da su dobili nov pogled na važne stvari poput odnosa s prirodom, drugim bićima, obitelji i samima sobom.

Usporedno s prihodom kontinuirano im raste dobit, a osim dobrog poslovanja svojim brendom prirodnih sredstava za čišćenje nastoje činiti ono najteže – mijenjati mentalitet ljudi da u svakodnevnim radnjama poput čišćenja kuće imaju na umu i zaštitu okoliša.

– Još smo u pokusnom razdoblju, još se probijamo i učimo. Kad smo kretali, ekologija je bila slabo zastupljena tema, osobito kod nas, a ekološki proizvodi za čišćenje izazivali su podsmijeh ili su bili smatrani pomodarstvom. Tek se nedavno počela pridavati pozornost stvaranju stiliziranih i sigurnih, ugodnih domova i prostora za život – smatra Ćiković naglašavajući da su od nužnog zla uspjeli stvoriti predmet žudnje.

Sada kada su postali prepoznatljivi u Hrvatskoj, planiraju se proširiti i na nova tržišta. Uvelike rade i na inovativnim zero waste prahovima, odnosno koncentratima topivima u vodi, koji dolaze u staklenim i aluminijskim bocama, a kojima nastoje još više smanjiti potrošnju energije, emisiju CO2 i onečišćenje zbog transporta.

Kako objašnjava Davor Ćiković, nastoje pratiti prirodan tijek razvoja svoje tvrtke koja od početka donosi ekološka i održiva, a ujedno estetski napredna rješenja.


Komentari članka

Vezani članci

Snježana i Dražen Horvat povrće proizvode u Okučanima, a prodaju u Zagrebu

22.10.2021.

"Primjerice, od rajčica i još nekih vrsta povrća isključivo sadimo svoje sjeme domaćih sorti, ne kupujemo hibride. Sjeme za sljedeću godinu vadimo iz najboljih plodova pojedinih sorti čime radimo svojevrsnu selekciju", otkriva.

Primjer Marije Josić: Samozaposlila se u laboratoriju za analizu grožđa, mošta i vina

01.10.2021.

U vinogradu i općenito poljoprivredi mlada stručnjakinja je od djetinjstva, a sada je opremila laboratorij i otvorila prodavaonicu agro opreme u srcu Ravnih kotara. Uzorci grožđa, mošta i vina pristižu, a kome treba, radit će i rezidbu loze i voćaka.

Dario Marenić: “Znanje, upornost i inovacije vode do uspjeha!”

29.09.2021.

Dario Marenić, osnivač i suvlasnik Elde iz Nove Gradiške, otišao je 2019. g. u mirovinu, ali je ostao u timu koji i dalje razvija poslovanje tvrtke. Ponosan je na svoje godine stvaranja Elde, na rezultate koje su postigli, kao i na svoj tim. Tajnu uspjeha

Otvoren natječaj za Eurostars 3

29.09.2021.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) poziva mikro, mala i srednja poduzeća da prijave svoj inovativni projekt na Eurostars program i osiguraju potporu od 1,5 milijuna kuna. Eurostars je program kojim se potiču mik

Mastercard pokreće inicijativu za ubrzavanje oporavka malih poduzeća

29.09.2021.

Čak i prije pandemije male tvrtke zaostajale su za svojim većim konkurentima u integriranju digitalnih tehnologija u način poslovanja. Istraživanje Europske unije provedeno 2019. pokazalo je da je otprilike 80 posto velikih poduzeća implementiralo barem j

Tag cloud

  1. 2278 članka imaju tag turizam
  2. 2143 članka imaju tag hrvatska
  3. 1416 članka imaju tag izvoz
  4. 1643 članka imaju tag financije
  5. 1237 članka imaju tag svijet
  6. 939 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1163 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1086 članka imaju tag trgovina
  9. 1061 članka imaju tag ict
  10. 903 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 928 članka imaju tag investicije
  12. 749 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1047 članka imaju tag EU
  14. 950 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 446 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 647 članka imaju tag maloprodaja
  19. 444 članka imaju tag poticaji
  20. 610 članka imaju tag marketing
  21. 434 članka imaju tag opg
  22. 539 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 411 članka imaju tag eu fondovi
  25. 399 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 443 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 462 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 395 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 319 članka imaju tag hgk
  35. 440 članka imaju tag banke
  36. 399 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 414 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 317 članka imaju tag start up