Davor Poropat: Istarska koza je simbol Istre, no simbol koji propada

U mjestu Dračevac nedaleko grada Poreča, nalazi se OPG Poropat, farma koja se bavi uzgojem izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja Istre. Prije svega uzgajaju istarsko govedo i istarskog magarca, a posjeduju i nekoliko primjeraka rijetke istarske koze.

"Istarskog goveda imamo 22 grla pod selekcijom, a istarskog magarca 32 grla te nekoliko primjeraka rijetke istarske koze. Uz te naše izvorne pasmine, imamo i stado od pedesetak koza i ovaca. Obrađujemo oko 50 ha zemljišta, većinom je to ratarska proizvodnja krmiva za hranidbu naših životinja na farmi. Također, posjedujemo i maslinik s 1.600 stabala maslina, od koga godišnje dobijemo oko 2 tone ekstra djevičanskog maslinovog ulja", kaže nam Davor Poropat, veliki entuzijast i zaljubljenik u ovaj posao.

Kako napominje, istarsko govedo je zaštićena izvorna pasmina na razini EU, a OPG je član Saveza uzgajatelja istarskog goveda "SUIG“, koja je krovna udruga sa stotinjak članova, odnosno uzgajivača.

"Početkom devedesetih, kada je "SUIG“ osnovan, bilo je sačuvano svega stotinjak grla istarskog goveda. Poticaji za uzgoj su bili dosta veliki, što je svakako potaknulo dosta ljudi da se počnu baviti uzgojem istarskog goveda. Sada u ukupnoj populaciji ima oko 700 uzgojnih krava i sveukupno preko 2.000 grla istarskog goveda, što nam govori da se ipak kroz poticaje ova naša pasmina uspjela sačuvati", ističe Davor.
Plug nije vukao konj već istrijanski magarac

Za kravu uz tele početkom 90-ih prošlog stoljeća dobivao se poticaj oko 1.000 eura, a kada smo ušli u EU počela su se primjenjivati pravila za uzgoj zaštićenih pasmina domaćih životinja na razini EU. Tako su na početku dobivali oko 300 eura, a sada je poticaj oko 450 eura po uzgojnom grlu.

"Što se tiče istarskog magarca, članovi smo udruge "Istrijanski tovar“ u koju je uključeno 30 uzgajivača. Kada smo ušli u EU, poticaj je bio 200 eura, a sada je za uzgojno grlo poticaj 300 eura, dakle situacija je dosta povoljnija. Uzgojni program kod istarskog magarca dozvoljava tri osnovne boje, to su vranac, sivac i tamni dorat, odnosno tamno smeđa boja. No istaknimo da je većina primjeraka u tipu vranca, tako da je to tipična slika istarskog magarca. Naravno, uz boju karakterizira ga i bijeli trbuh, bijele dlake oko očiju – "očale“, te bijela gubica. Treba naglasiti da je istarski magarac dosta krupna pasmina, jer je u prošlosti bio namijenjen za plitku obradu istarskog poljoprivrednog tla. Dakle, plug nije vukao konj, nego naš stari istrijanski magarac", nastavlja Davor.

Svake godine u Juršićima održava se smotra istarskih magaraca na kojoj redovito sudjeluju, odnosno prezentiraju svoj rad u uzgoju ove pasmine. "Tri puta smo imali šampionsko grlo cijele smotre, a u ocjenjivanju po kategorijama redovito smo visoko plasirani. Dobivati takve nagrade je veliko priznanje samom uzgajivaču za pravilan rad u uzgoju, odnosno selekciji", ističe ovaj veliki zaljubljenik u danas pomalo zaboravljene domaće životinje.
Simbol Istre u najlošijoj situaciji

Kako dodaje, ekonomska isplativost kod istarskog magarca su mlijeko i meso. Magareće mlijeko je vrlo zdravo i vrlo pitko, sastavom je pogodno za ljude koji su intolerantni na kravlje mlijeko. Najviše ga konzumiraju mala djeca i stariji ljudi. U njegovom kemijskom sastavu nema puno lipida pa je lako probavljivo. Koriste ga ljudi koji imaju problem s dišnim putovima, probavom, raznim alergijama. Za dojenčad je odličan nadomjestak jer je najsličniji majčinom mlijeko. Cijena magarećeg mlijeka je od 200 do 500 kn za litru." Što se tiče iskoristivosti za meso, mušku pulad kao kooperanti prodajemo AZRI - Agenciji za ruralni razvoj Istre koja ih onda dalje distriburira", dodaje Davor.

Kaže i da je od svih zaštićenih pasmina, istarska koza u najlošijoj situaciji. Istarska koza je simbol Istre, no simbol koji propada. Na nekim je gospodarstvima ima po nekoliko primjeraka, no nema ni jednog većeg uzgajivača koji se posvetio samo njenom uzgoju. Istarska koza kod nas u Hrvatskoj ima status zaštite, no na razini EU je tek u njenom postupku, tako da je, dodaje, za očekivati da će se u budućnosti, s boljim uvjetima za uzgajivače i njeno brojčano stanje popraviti.

"Smatram da bi u nekoj budućnosti bilo poželjno da se i kod nas ovdje u Istri objavi natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, jer je manjak poljoprivrednih površina veliki problem za svakog poljoprivrednika. Iako obrađujemo 50-ak hektara, treba naglasiti da je većina površina od drugih vlasnika koji su nam je ustupili na korištenje, prvenstveno iz razloga da ona ne zaraste u korov i šikaru. No takvo rješenje za poljoprivredu svakako nije dugoročno održivo.
Sve manje se ljudi bavi poljoprivredom jer je lakše živjeti od turizma

Također je činjenica da se u Istri sve manje ljudi bavi poljoprivredom, jer je lakše živjeti od turizma. Razlozi su brojni, a jedan od značajnijih je što trenutno vlada jedna svojevrsna neorganiziranost na tržištu, tako da su mali proizvođači prepušteni sami sebi. Isto vrijedi i za maslinovo ulje, koje se u trgovačkim lancima nađe i za 40 kn za litru, što je nama malim proizvođačima ispod svake isplativosti.

Što se tiče naše farme u budućnosti, svakako će i dalje biti fokus na kvalitetnoj selekciji, no na veći broj grla sigurno nećemo ići. Kako zbog limitiranosti poljoprivrednih površina za proizvodnju krmiva za hranu, tako i zbog sada već tipičnog "hrvatskog problema“, ne možemo naći radnika koji bi radio na farmi, tako da sav posao na farmi obavljamo moji roditelji i moja malenkost", naglašava Davor Poropat.