Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2021

Davor Runje: Hrvatska, zemlja jednoroga

Izvor: www.lider.media · Autor: Davor Runje  

Davor Runje: Hrvatska, zemlja jednoroga

Osim entuzijazma, za uspjeh je potreban i inicijalni kapital. Taj kapital mora doći s domaćeg tržišta, od domaćih ljudi, koji će tada osim svog novca upregnuti i svoje profesionalno znanje i kontakte te tako pomoći ‘startupovima‘ da zaključe prvi posao

Prije nekoliko godina bio sam u Londonu na kavi s Marcom Carenom. Marc je upravo iz Metroa u Zagrebu prešao na globalnu poziciju u McDonald'su, a glavna tema bila je njegova nova avantura u svijetu tehnologije. Naime, upravo je postao član Uprave Angel Dena, jedne od najvećih mreža anđela investitora u startupove u Velikoj Britaniji. U tom trenutku okupljala je nekih četiri tisuće investitora, a taj se broj do danas popeo na šest tisuća.

Znao sam da su Britanci mnogo bogatiji od nas, ali svejedno sam ostao šokiran brojem. Već tada sam bio prilično iznenađen ne samo aktivnošću mentora po brojnim inkubatorima i akceleratorima, već i količinom investicija u startupove koje mentoriraju. Nepisano pravilo u Londonu je da glavni mentor investira u startup koji mentorira, a nakon njega to učine svi njegovi prijatelji.

Britanska su tajna porezne olakšice
Takva aktivnost na mikrorazini reflektira se i na makrorazini. Ako uspjeh ekosustava mjerimo brojem jednoroga, odnosno kompanija koje vrijede više od milijardu dolara, tada Velika Britanija uvjerljivo vodi u Europi s 27 od ukupno 69 takvih kompanija. Druga je Njemačka s 15, treća Francuska s osam, četvrta Švicarska s pet i nakon toga slijedi slučajna distribucija do najviše tri jednoroga po državi.

Britanske mreže investitora anđela su od 2011. do kraja 2020. godine investirale 1,67 milijardi funti u više od tisuću startupova, najčešće u njihovoj najranijoj i najosjetljivijoj fazi kada im je novac bio najpotrebniji. Nakon kave s Marcom, napokon sam shvatio u čemu je tajna njihova uspjeha: riječ je o poreznim olakšicama za privatne investitore u startupove, svima poznate pod akronimom SEIS. Zavisno o tome je li investicija bila uspješna ili, mnogo češće, neuspješna, porezna olakšica koju investitor ostvaruje je do 83 posto uloženog. Zbog tih poreznih olakšica, potencijalni investitori nisu samo iznimno bogati pojedinci koji na taj način diverzificiraju svoju imovinu, već svaki profesionalac koji solidno zarađuje, a taj rad je oporezovan visokim stopama koje se mjere u desetinama ili čak stotinama tisuća funti na godinu.

Putem SEIS programa, umjesto da na godinu plate, na primjer, 50 tisuća funti poreza, radije pronađu dva do tri startupa u koje investiraju. Tako se po londonskim inkubatorima motaju tisuće bankara, IT-ovaca i uspješnih poduzetnika u potrazi za dobrim prilikama za investiranje, a najbolji inkubatori imaju čak 80 posto uspješnosti startupova u pronalasku investitora dok su u programu. Naravno, suradnja mentora i startupova tu ne prestaje, jer nije cilj investicije da novac propadne, već da neka od tih investicija bude i uspješna. Tako mentori postaju ne samo investitori, već često budu zaslužni za otvaranje vrata u korporacijama iz kojih su potekli, kao i za prve ugovorene poslove.

Država u cijeloj toj priči ne gubi zapravo ništa. Prve godine nakon pokretanja SEIS programa ukupno je bilo 80 milijuna funti investicija, što je državni proračun te godine stajalo 20 milijuna funti u smanjenim prihodima. Najveći dio novca u startupove je, naravno, odmah bio potrošen na visoke plaće, koje su opterećene najvišim stopama, tako da je to u neku ruku bilo premještanje iz lijevog u desni džep. Dugoročnije gledano, proračun je na dobitku, jer onih 27 jednoroga generira višestruko više poreznih prihoda.

Uspjeh nam se dogodio slučajno
Gdje je Hrvatska u svemu tome? Gledano brojem jednoroga, mi smo iznimno uspješni u Europi. Nakon prvoga jednoroga Infobipa, Rimac će sasvim izgledno postati drugi hrvatski predstavnik te najelitnije kategorije, a nadamo se uskoro i trećem. Iskreno, ovaj uspjeh dogodio nam se slučajno i nije rezultat bilo kakve strategije ili povoljne investicijske klime. Pravi razlog su nevjerojatno sposobni pojedinci koji su uspjeli unatoč svemu, a ne zato što smo ih mi kao društvo poticali. Inspirirani tim uspješni pričama, opća klima se mijenja i danas su mladima uzori Kutić, Rimac, Sumina, Sabol i Car, a do prije par godina to su bili mahom nogometaši i političari. Osim entuzijazma, za uspjeh je potreban i inicijalni kapital.

Taj kapital mora doći s domaćeg tržišta, od domaćih ljudi, koji će tada osim svog novca upregnuti i svoje profesionalno znanje i kontakte te na taj način pomoći startupovima da zaključe prvi posao. Ukratko, nama treba hrvatski SEIS i na tome se ovih dana intenzivno radi pod zajedničkim pokroviteljstvom CISExa i HUP ICT-a.

Po uzoru na SEIS, naš prijedlog je da 75% investicije privatnih investitora u startupove, do najviše milijun kuna godišnje za fizičku osobu, bude porezna olakšica. S druge strane, limit za startupove koje se mogu kvalificirati za tu shemu bio bi dva milijuna kuna kroz sve runde, dok se ne dođe do ukupnog iznosa (SEIS ima limite od 150 i 250 tisuća funti, što je otprilike isto). U članicama CISEx-a, tvrtkama orijentiranima na izvoz tehnologije, zaposleno je nešto više od 8 tisuća stručnjaka, dobro plaćenih i opterećenih velikim poreznim davanjima na dohodak. Oni razumiju tehnologiju, poznaju domaću IT i startup scenu i idealni su investitori u svoje jučerašnje kolege koji su odlučili svoje karijere nastaviti osnivanjem startupova. Kad bismo u prosjeku došli do jedne investicije od 10 tisuća eura po zaposlenom unutar CISEx-a, na ovaj način bismo došli do investicijskog kapitala od 80 milijuna eura godišnje za startupove.

Ta inicijativa nije nova i već je u nekoliko navrata kolala raznim ministarstvima, da bi naposljetku završila u nekoj ladici i nikad ne bi izašla na svjetlo dana. Nadamo se da ćemo ovaj put biti bolje sreće i da ćemo za deset godina i mi imati dvoznamenkasti broj jednoroga i brendirati Hrvatsku kao zemlju jednoroga. Živi bili pa vidjeli.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska je definitivno spremna za ovogodišnju turističku sezonu

20.06.2021.

Od početka godine do sredine lipnja u našoj je zemlji ostvareno više od šest milijuna noćenja, što je u odnosu prema istom razdoblju prošle godine rast prometa od gotovo 60 posto

U prva četiri mjeseca 2021. izvoz bio veći nego u isto vrijeme 2019.

20.06.2021.

Očekivano, vrijednost izvoza u prva četiri ovogodišnja mjeseca bila je 18,6 posto veća nego lani u istome razdoblju. No da će u još pandemijskim uvjetima u tom razdoblju izvoz biti i stotinjak milijuna eura veći nego u usporedivom razdoblju 2019. – to je

Rimac izlazi na burzu? Tržišna vrijednost na koju navodno cilja je upravo nevjerojatna!

17.06.2021.

Prema informacijama bliskima kompaniji na koje se časopis poziva, Rimac cilja doseći tržišnu vrijednost od čak pet milijardi eura, što bi tu kompaniju učinilo najvrednijom kompanijom u Hrvatskoj. Podsjetimo u inicijalnoj javnoj ponudi dionica HT-a 2007. g

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Rimac Automobili inzistiraju da će robotaksiji biti spremni do kraja 2024.: 'Proizvodit će se u RH, izvozit ćemo velike količine'

10.06.2021.

Jesu li robotski taksiji realnost ili fantazija koju su Rimac i Plenković uspjeli prodati Europskoj komisiji, doznat ćemo za nekoliko godina. Prema onome što piše u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, prvi taksiji bez vozača trebali bi se pojaviti na

Tag cloud

  1. 2115 članka imaju tag hrvatska
  2. 2210 članka imaju tag turizam
  3. 1395 članka imaju tag izvoz
  4. 1628 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1133 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 939 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 431 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 516 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 397 članka imaju tag eu fondovi
  25. 313 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici