Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Stu 2015

Deranja: Od države očekujemo da se restrukturira i da nam se skine s leđa

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Deranja: Od države očekujemo da se restrukturira i da nam se skine s leđa

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja nije zadovoljna najnovijim EK procjenama hrvatskog gospodarskog rasta, upozorivši da tako niske stope znače dugoročnu stagnaciju te je pozvala na poduzimanje napora da taj rast "ide prema 3 posto".

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Prema procjenama Komisije, iduće godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto. Komentirajući najnovije procjene EK, Deranja je nakon okruglog stola na temu strateških industrija iz dokumenta "HUP-ovih 16 pitanja" upućenih političkim strankama, kazala kako nije zadovoljna projiciranim stopama rasta.

- Normalno da nisam zadovoljna sa 1,2 i 1,7 posto, zato ukazujemo na gospodarske probleme i zato postavljamo ovih 16 pitanja. To je rast koji znači dugoročnu stagnaciju, jer uz njega nema zapošljavanja ni bolje konkurentnosti. Svi moramo činiti sve napore da taj rast bude što viši, da idemo prema tri posto, poručila je Deranja.

Komisija je procijenila i da bi proračunski deficit trebao s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a. Odgovarajući na pitanja novinara o tim procjenama, Deranja je istaknula da su strankama postavili pitanja o deficitu i fiskalnoj politici.

- Očekivali smo da će stranke reći kako misle taj problem rješavati. Za to su potrebne strukturne reforme koje neće biti riješene u prvoj godini mandata, no da vidimo hoćemo li konačno promijeniti smjer koji vodimo 20 godina ili ćemo stagnirati i dalje, kazala je Deranja.

Istaknula je kako je HUP htio vidjeti što buduća vlada konačno misli učiniti da se promijeni nasljeđe.

- Očekivali smo konkretne odgovore i političke stavove, a vidjeli ste što se dešavalo. Sve se svodi na to da iskoriste prostor da vode svoju kampanju, ustvrdila je Deranja nakon okruglog stola.

Rekla je i da je jedan posto rasta stagnacija te podsjedila da se realni sektor već restrukturirao, da ulaže kako bi bio konkurentan i da industrijska proizvodnja raste.

- Ono što je učinio realni sektor to isto sada očekujemo i od države - da se restrukturira, da nam se skine s leđa kako bismo lakše disali sa smanjenim nametima i doprinosima, zaključila je Deranja.


Komentari članka

Vezani članci

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Prosječna plaća 1.539 eura – IT arhitekti i Zagrepčani predvode, frizeri na dnu

17.10.2025.

Prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u trećem ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.539 eura, a ljestvicu najplaćenijih zanimanja predvode IT arhitekti, liječnici i "DevOps" inženjeri, dok su najpotplaćeniji frizeri, čistači i zaštitari, ob

Koji su rizici rasta plaća? Povećanje minimalca donijet će val gašenja radnih mjesta

16.10.2025.

lanirano povećanje minimalne brutoplaće s 970 na 1250 eura do 2028. velik broj članica HUP-a ocjenjuje rizičnim - oko polovina njih (48 posto) smatra da će ga teško izdržati, svaka šesta (16 posto) predviđa zatvaranje radnih mjesta, a tri četvrtine članic

Zašto Hrvatska bilježi rast broja novih tvrtki – i što je iza brojki?

14.10.2025.

Schengen i eurozona stvorili su uvjete, ali nužnost samozapošljavanja i dalje prevladava kao motiv za otvaranje tvrtke

Tag cloud

  1. 2794 članka imaju tag turizam
  2. 2645 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1440 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1969 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1634 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1306 članka imaju tag trgovina
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1300 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 661 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 449 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor