Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Pro 2012

Dio poduzetnika oslobođen indirektne spomeničke rente

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: HUP  

Dio poduzetnika oslobođen indirektne spomeničke rente

Nakon razmatranja na sjednici Povjerenstva GSV-a, na sjednici Vlade 19. studenoga prihvaćen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s Konačnim prijedlogom zakona, te je proslijeđen u saborsku proceduru. Predstavnici HUP-a podržali su ovaj prijedlog za koji se očekuje da će stupiti na snagu u prosincu 2012. Donošenjem Zakona produljit će se određeno vrijeme na koje se daje koncesija na kulturnom dobru (sa 30 na 50 godina), uvest će se mogućnost da se u slučajevima kad se koncesija prema ovom Zakonu daje u svrhu provedbe određenog projekta ili programa investitora (za koji se koncesija daje i prema odredbama posebnog zakona) vrijeme trajanja koncesije utvrđuje i prema odredbama posebnog zakona. Uredit će se izvoz i iznošenje kulturnih dobara iz Republike Hrvatske (ulaskom u EU pod pojmom iznošenja kulturnih dobara iz RH smatra se iznošenje u druge zemlje članice EU, dok će se pod pojmom izvoza kulturnih dobara smatrati njihov izvoz u treće zemlje izvan carinskog područja EU) te pravo RH na traženje povrata kulturnih dobara nezakonito odnesenih iz njezinog teritorija u države članice EU.

Obveza
Možda najvažnija odredba koja se odnosi na poduzetnike tiče se produljenja roka važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika, fizičkih i pravnih osoba dužnih plaćati spomeničku rentu iz članka 114.a Zakona, do 31. prosinca 2013. godine. Na ovaj su način određeni poduzetnici i gospodarski subjekti oslobođeni obveze plaćanja tzv. indirektne spomeničke rente u sljedećoj godini i to: trgovina na veliko cvijećem i sadnicama, trgovina na veliko pićima, trgovina na veliko kavom, čajem, kakaom i začinima, nespecijalizirana trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima, trgovina na veliko satovima i nakitom, taksi služba, zračni prijevoz robe, uslužne djelatnosti u vezi s kopnenim prijevozom, uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom, hoteli i sličan smještaj, djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, djelatnosti pripreme i usluživanja pića, iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije, iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) opreme za rekreaciju i sport, iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava, putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima, ostale sportske djelatnosti (marine) i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova. Uz izuzeće od plaćanja tzv. indirektne spomeničke rente ostaje obveza plaćanja tzv. direktne spomeničke rente. Direktna spomenička renta plaća se mjesečno između jedne i sedam kuna po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, ovisno o odluci pojedinog grada ili općine.

Osnovica
Indirektnu spomeničku rentu predstavlja spomenička renta koju temeljem odredbe čl. 15. Zakona plaćaju fizičke i pravne osobe po stopi od 0,05%. Osnovica za obračun spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem Zakonom propisanih djelatnosti, a sukladno izmjenama u 2013. plaćat će je: trgovina na veliko duhanskim proizvodima, trgovina na veliko parfemima i kozmetikom, trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa), novčarsko posredovanje, pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova i djelatnosti kockanja i klađenja


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Weber: Hrvatska bi do 2035. mogla dostići europski standard

22.12.2025.

Tranzicija u Hrvatsku 2035. znači društvo u kojem poduzetnici otvaraju prilike, radnici su dobro plaćeni, umirovljenici sigurni

"Weber: dio rasta ostvaren je na ‘steroidima’ javne potrošnje

15.12.2025.

Poslodavci traže rasterećenje rada, a ministar financija najavljuje reformu doprinosa i osobnih odbitaka za sljedeću godinu

Zašto Hrvatska bilježi rast broja novih tvrtki – i što je iza brojki?

14.10.2025.

Schengen i eurozona stvorili su uvjete, ali nužnost samozapošljavanja i dalje prevladava kao motiv za otvaranje tvrtke

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke