Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Procjenjuje se da djeca u SAD-u godišnje raspolažu s oko devet milijardi dolara džeparca koji troše prema vlastitim željama, ali utječu i na potrošnju svojih roditelja, godišnje na čak 130 milijardi dolara. Sve velike svjetske kompanije odavno su uvažile potrošačku moć djece, te su posljednjih godina sve više okrenute stvaranju marketinških strategija za tweense, odnosno djecu od osme do 12. godine. No mnoge ulažu na ciljane reklame za najmlađu djecu jer od malih nogu pridobivaju njihovu privrženost svom brendu, a navika stvorena tada ostaje za cijeli život, te se takve reklame shvaćaju kao zalog za budućnost.

Djeca već u trećoj godini lako pamte i bez velikih poteškoća prepoznaju brendove u trgovini, a s osam godina već samostalno donose odluke o odabiru proizvoda. I samo letimičan pogled u domaćim trgovinama jasno daje do znanja da su i raspored polica i redoslijed slaganja proizvoda prilagođeni djeci potrošačima, pa će se na nižim policama zateći paste za zube za djecu s otisnutim likovima iz animiranih filmova, kao i paštete, slatkiši i osvježavajuća pića koja su redovito na dohvat ruke najmlađima. Istraživanje GfK u Hrvatskoj pokazalo je da djeca od 11 do 13 godina imaju prosječan mjesečni džeparac od 200 kuna, da među njima postoji visoka svijest o brendovima među kojima prednjači Nike i Adidas. Čak 84 posto prati reklame na televiziji i 58 posto obraća pozornost na velike reklamne plakate.

Najviše vole reklame s komičnim, veselim i zabavnim sadržajem, a u kupnji velik utjecaj na roditelje imaju u odabiru slastica, grickalica, jogurta, pudinga, namaza i pića. Kamilo Antolović iz HURA-e, Udruženja društava za tržišno komuniciranje, kaže da djeca nisu budući potrošači, da su to već danas, te kako postaju sve relevantnija skupina potrošača, zbog čega i industrija oglašavanja sve više pozornosti posvećuje njima.

»Ima problema s korištenjem djece u reklamama, a problem je i sadržaj reklama jer pojedine idu prema narušavanju roditeljskog autoriteta. Postoji i niz zabrana onoga što se ne smije reklamirati s djecom, kao što je naginjanje preko mosta ili penjanje po kuhinjskim elementima«, kaže Antolović. Takve bi reklame ugrozile sigurnost djece koja redovito uče oponašajući druge. Ilija Rkman upozorava i na one reklame u kojima su glavni akteri djeca iako reklama nema nikakve veze s djecom. Na primjer, reklame za bankovne kredite.

»Predškolsku djecu uopće ne bi trebalo voditi u trgovine jer djeca ne posežu za proizvodima, nego za svojim crtanim junacima ne gledajući što kupuju. Roditelji su potom pod pritiskom, a nerijetko popuste željama mališana«, kaže Rkman. Napominje da djeca sa samo nekoliko godina raspolažu malim džeparcem za koji će kupiti sladoled, neku poslasticu ili sitnicu. Problem vidi i u tome što domaće zakonodavstvo prepoznaje samo kategoriju potrošača te da bi u buduće trebalo jasno razlučiti djecu kao zasebnu i posebno osjetljivu skupinu potrošača, bilo kroz postojeći zakon ili neki zakon koji se tiče djece.

Kampanja protiv reklama nezdrave hrane za djecu
Lani je pokrenuta široka svjetska kampanja, s naglaskom na jugoistočnu Aziju, protiv reklamiranja nezdrave hrane za djecu zbog sve većega globalnog problema debele djece sa zabrinjavajućim porastom upravo u toj azijskoj regiji. Kampanju je pokrenula svjetska potrošačka organizacija Consumers International u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom prema čijoj će procjeni do 2015. trećina svjetske populacije biti debela, a od 2005. do 2010. broj takve djece u jugoistočnoj Aziji porast će za čak 28 posto. Kampanja je okrenuta i prema agresivnom reklamiranju prehrambenih proizvoda koji na svojoj ambalaži nemaju podatke o količinama masti, šećera i soli.


Komentari članka

Vezani članci

Igor Hrustek od haskapa proizvodi ljubičasti senf i - sibirski avion

20.09.2021.

Ako imate super proizvod i želite opstati na tržištu, morate ga prerađivati, dobro brendirati i ulagati u marketing, jer jedino to garantira dugoročno stabilnu prodaju, kaže Igor Hrustek

Što je temelj dobroga marketinškog plana i na što treba paziti?

14.09.2021.

"Kao što razvoj nekog proizvoda ili usluge prati konkretan plan - od istraživanja tržišta, preko R&D aktivnosti, do proizvodnje i logistike, tako je i za marketinšku aktivnost potreban detaljan i promišljen plan. On je ekstenzija rezultata vašeg truda i r

Burazin za Dnevnik: Cilj je spojiti Silicijsku dolinu i Hrvatsku

08.09.2021.

Zadar je danas i sutra središte svjetske IT industrije. Na 10. Infobip shift konferenciji okupilo se oko 3000, mahom mladih ljudi iz cijelog svijeta. Oni su "geekovi" ili "developeri", koji su u Zadar privukli i vrhunske stručnjake iz svjetskih tehnološki

Četiri sektora čija će zanimanja doživjeti snažan rast nakon pandemije

19.08.2021.

Pandemija bolesti COVID-19 prouzročila je brojne poremećaje i snažno utjecala na tržište rada. Iako su neki sektori pretrpjeli štetu zbog krize, mnogi su napredovali. EURES, kao mreža službi za zapošljavanje u svim državama članicama EU-a te Islandu, Liht

Suvremena maloprodaja ne bira između online ili offline strategije

12.08.2021.

Popularni brend Patagonija koji proizvodi outdoor odjeću, svoju priču vrti oko održivosti, recikliranog materijala i očuvanja prirode. Njihova trgovina u Denveru prepuna je fotografija prirodnih ljepota Colorada, a na krovu i u privatnom dvorištu trgovine

Tag cloud

  1. 2264 članka imaju tag turizam
  2. 2138 članka imaju tag hrvatska
  3. 1411 članka imaju tag izvoz
  4. 1640 članka imaju tag financije
  5. 1231 članka imaju tag svijet
  6. 932 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1155 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1085 članka imaju tag trgovina
  9. 1057 članka imaju tag ict
  10. 902 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 921 članka imaju tag investicije
  12. 746 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1046 članka imaju tag EU
  14. 947 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 442 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 646 članka imaju tag maloprodaja
  19. 443 članka imaju tag poticaji
  20. 604 članka imaju tag marketing
  21. 429 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 406 članka imaju tag eu fondovi
  25. 316 članka imaju tag potpore
  26. 393 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 460 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 341 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 413 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici