Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2009

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Kao što se i očekivalo, Ina će zbog činjenice da je mađarski Mol postao njen najveći suvlasnik uskoro ostati bez najvećeg dijela već godinama neisplativog biznisa s prirodnim plinom. Taj proces je već započeo prodajom jedinog hrvatskog podzemnog skladišta prirodnog plina Okoli za 514 milijuna kuna državnoj tvrtki Plinacro. Nastavit će se izdvajanjem tvrtke za trgovanje plinom koja će najkasnije do 1. srpnja preuzeti opskrbu hrvatskih potrošača i uvoz plina, pa tako i Inin ugovor o uvozu plina od ruskog Gazproma do 2010. Ujedno će kupovati cjelokupnu količinu plina proizvedenog u Hrvatskoj.

Njeni bi ravnopravni suvlasnici, prema najavama iz Vlade, (ako pristanu) mogli biti: HEP, Plinacro, kutinska Petrokemija, Gradska plinara Zagreb (kao najveći od 37 distributera u Hrvatskoj) i država, a otkupna cijena će, uz ostalo, ovisiti i o količinama plina s kojima će raspolagati u tom trenutku.

Tako će Ini u Hrvatskoj za nekoliko mjesec, kad taj proces završi, ostati samo istraživanje i proizvodnja tog sve popularnijeg energenta. Kako je Mol nakon uspješno provedene javne ponude s 47,16 posto dionica postao najveći suvlasnik Ine, izdvajanje plinskog biznisa, kao strateški važne djelatnosti, u druge domaće tvrtke Vladi će omogućiti kontrolu nad opskrbom plinom i njegovim skladištenjem, ključnim poslovima važnima za sigurnost opskrbe potrošača.

Istodobno će, prema riječima predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadia, prebacivanje trgovanja i skladištenja plina u druge tvrtke pozitivno utjecati na bilancu Ine. Naime, u tom je dijelu poslovanja zbog višegodišnjeg neusklađivanja domaćih blokiranih cijena s tržišnima Ina gubila velike prihode. Vlada se za izdvajanje trgovanja i skladištenja plina iz Ine odlučila ne samo zbog strateške važnosti te djelatnosti za redovnu opskrbu potrošača, nego i zato što će im to omogućiti da još nekoliko godina kontroliraju cijene plina i njihovo započeto usklađivanje sa sada puno višim tržišnima.

Stručnjaci, naime, upozoravaju da bi promjena Inine vlasničke strukture, u kojoj je Vlada prvi put izgubila dosadašnju vodeću ulogu, bez takvih poteza mogla dovesti u pitanje sigurnost opskrbe potrošača, kao i najavljeno postupno usklađivanje cijena plina s tržišnima. Jer Mol kao privatna kompanija, za razliku od Vlade, nema razloga zašto bi plin prodavao ili skladištio po cijeni nižoj od tržišne, što Ina zbog blokade tih cijena u Hrvatskoj radi već godinama.

Plinacru će preuzimanje jedinog skladišta plina olakšati brigu o osiguranju stabilnosti hrvatskog plinskog sustava i omogućiti preuzimanje dugoročne kontrole nad njegovim razvojem. Da im to istodobno, zbog dosadašnjih nerealnih cijena, ne donese i financijske probleme, trebao bi spriječiti novi tarifni sustav za skladištenje plina čija bi primjena trebala početi početkom travnja.

Plinacro će imati novca za nužna ulaganja
Nakon što je Plinacro preuzeo Inino skladište plina Okoli, a bit će, prema najavama, i jedan od suvlasnika nove tvrtke za trgovanje plinom, pitanje je hoće li imati dovoljno novca za nužna velika ulaganja, na primjer u nova plinska skladišta? »Hoće jer je izrađen novi tarifni sustav za skladištenje plina. U njemu će biti predviđeni troškovi za upravljanje skladištem, realni povrat ulaganja te izdvajanje kapitala za nove investicije. U slučaju da Plinacro ipak neće imati dovoljno kapitala, ako će morati ulagati u još neke razvojne programe, onda će im pomoći Vlada tako da preuzme otplatu dijela kredita (do 214 milijuna kuna) za kupnju Okola, što će im omogućiti dodatna ulaganja«, kaže potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Kod toga je, kaže, realno prvo očekivati gradnju drugog podzemnog skladišta plina kraj postojećeg, što Plinacru omogućava činjenica da je već od Ine preuzeo postojeće skladište Okoli. »Strateška važnost takvih skladišta najbolje se vidjela kod nedavne plinske krize«, ističe Polančec.

Kućanstvima tržišne cijene od 2012.
»Hrvatskim zakonima, najvećim dijelom već usklađenima s europskima i međunarodnim propisima koje je Hrvatska prihvatila, predviđeno je da svi povlašteni kupci koji mogu birati dobavljača (industrija priključena izravno na transportni sustav) od 2011. plaćaju tržišnu cijenu plina, a svi ostali, dakle tarifni kupci (tu spadaju i kućanstva), od 2012. godine«, kaže Polančec.


Komentari članka

Vezani članci

Fugaš: Hrvatski LNG terminal stabilan unatoč krizama na Bliskom istoku

20.03.2026.

Ivan Fugaš, direktor LNG terminala Krk, gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a gdje je komentirao trenutačno stanje na tržištu plina i sigurnost opskrbe Hrvatske.

MOL prijavio Janaf Europskoj komisiji zbog zlouporabe položaja

06.03.2026.

MOL tvrdi da je Janaf tri puta skuplji od europskih konkurenata, a iz Zagreba poručuju da je transport tek par postotaka cijene i da je problem ovisnost o ruskoj nafti

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

05.02.2026.

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reform

Hrvatska na korak do ulaska u OECD - što još treba napraviti?

30.01.2026.

OECD ima trenutačno 38 članica i svojevrsni je klub razvijenih zemalja, uključuje većinu naprednih ekonomija, a članstvo je znak stabilnog gospodarskog okružja. Od 25 zadanih područja, od pravosuđa i borbe protiv korupcije do smanjenja birokracije i bolje

EU fondovi neće presušiti, Hrvatskoj čak 19 milijardi eura

04.12.2025.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 541 članka imaju tag krediti
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke