Do 2025. svi automobili bit će hibridni ili električni

Cijena eurosupera 95 u Hrvatskoj iznosi gotovo osam kuna po litri, a po sličnoj cijeni, pa čak i višoj, gorivo se prodaje i u ostatku Europe. Istodobno strogim ekološkim mjerama želi se smanjiti emisija štetnih plinova u atmosferi. Visoke cijene nafte sigurno neće drastično padati, a očekuje se uvođenje još strožih ekoloških uvjeta kako bi se usporilo globalno zatopljenje. Zato potražnja za automobilima s hibridnim motorom raste iz godine u godinu, a stroži zakonski propisi istodobno tjeraju automobilsku industriju na traženje novih rješenja.

Hibridni automobili koji se pokreću kombinacijom klasičnoga goriva i električne energije, poput popularne »toyote prius« danas nisu nikakva novost, ali zato bilježe sve veći uspjeh na tržištu automobila.

To potvrđuje i istraživanje Središta za automotivna istraživanja (CAR) na Višoj stručnoj školi u Gelsenkirchenu provedeno prošle godine u Njemačkoj, prema kojem će u Europi do 2025. svi novi automobili biti na hibridni pogon ili struju. Broj prodanih automobila na hibridni pogon i električnih automobila u Europskoj uniji 2025. godine bit će 16,2 milijuna, izračunali su stručnjaci u CAR-u. Voditelj CAR-a Ferdinand Dudenhöfer smatra da će zbog poboljšanih i jeftinijih baterija električni automobili već 2010. postati česta pojava na europskim prometnicama te da će se i među isporučiteljima tehnologije za automobile u idućim godinama dogoditi velike promjene. Kao potvrdu tomu naveo je podatak da su se njemački koncerni, poput Boscha, već prilagodili novim tehnologijama. No, prema tom istraživanju još dugo će postojati motor s unutarnjim sagorijevanjem, ali u kombinaciji s drugim pogonom.

Iako su hibridi dobro prihvaćeni, stručnjaci upozoravaju da ni oni nisu rješenje problema globalnog zatopljenja. Iako je hibridni oblik pogona ekološki osvješteniji, on i dalje emitira ugljični monoksid. Hibridi su, međutim, važan početak i odličan prijelaz na krajnje pogonsko rješenje - »gorive ćelije« vodika koje stvaraju čistu vodu. Prema načelu rada automobila vodik se spaja s kisikom pri čemu nastaje električna struja, a kao otpad nastaje samo voda.

Koncept automobila na vodik nije nov, tehnologija je prilično stara, no mnogi se veliki proizvođači za nju nisu odlučivali. Ali velika učinkovitost, odnosno najpovoljniji koeficijent iskoristivosti bez ispušnih plinova te neiscrpne zalihe energenata svojstva su gorivih ćelija koja ih postavljaju kao najbolji pogon sutrašnjice. Iako će korištenje alternativnih izvora goriva poput vodika ili na primjer elektromotora u budućnosti biti sve veće, visoke cijene nafte potaknut će proizvođače automobila da se okrenu novim automobilima s hibridnim pogonom.

S druge strane, naftna industrija neće čekati da njihova goriva postanu sekundarna na automobilskom tržištu, jer bi time izgubili velike prihode, tako da se vrlo brzo može očekivati veliko lobiranje kako bi se ti sve češći prijelazi na alternativna goriva spriječili.
No automobili na električni pogon postaju stvarnost, a automobili na gorive ćelije pogonjeni vodikom budućnost su koja dolazi.

Za razliku od baterije, goriva ćelija mogla bi kemijsku energiju trajno pretvarati u električnu struju. Razumije se, struja se odvodi u elektromotor koji pokreće automobil. Automobile koji koriste vodik kao gorivo već neko vrijeme testiraju Ford, BMW, Honda, Daimler Chrysler, GM, Toyota, Renault, te mnogi drugi proizvođači automobila, a na tome konceptu rade i mnoge tvrtke koje se bave proizvodnjom motora i rade s alternativnim gorivima.

Velika prepreka automobilima na alternativne pogone je njihova cijena, tako da će proizvođači sljedećih godina kupce privlačiti nižim cijenama, većom kvalitetom i dodacima koji vožnju čine ugodnijom. Istraživanja pokazuju da se tek idućeg desetljeća može očekivati masovnija uporaba alternativnih goriva u automobilima.