Dobar način kako oploditi otpremninu

Samo jedan model poslovanja daje velike šanse početnicima u poduzetništvu da neće krahirati nakon godinu-dvije. Osim što se ne traži veliko iskustvo, čak nije potrebno niti znanje o djelatnosti koja se pokreće. Ljude koji rade po tom modelu zovemo – franšizeri.

Poznavaoci franšiznog načina poslovanja često ističu kako je to neka vrsta braka. Jedna osoba ili tvrtka (davatelj franšize) daje drugom (korisniku franšize) pravo da posluje pod imenom njegove trgovačke marke i koristi svo stečeno znanje potrebno da biznis uspije. Primatelj franšize to znanje plaća i obavezuje se da će poslovati po strogo zadanim pravilima. 'Ljudi koji su preveliki individualci i koji nisu spremni slijediti formulu franšizodavca nisu dobri kandidati za franšizu i ne bi trebali ulaziti u takav odnos', ističe Robert Bilić koji više od 15 godina radi u franšiznim sistemima, a započeo je kao prvi hrvatski McDonalds'sov franšizer. Njegov primjer dokaz je da ljudi bez iskustva u poduzetništvu mogu uspjeti u franšiznom poslovanju. Iako nije imao nikakva znanja o ugostiteljstvu, po struci je inženjer zračnog prometa, Bilić je deset godina uspješno vodio restoran sve dok McDonald's nije promijenio strategiju poslovanja i počeo preuzimati franšizne restorane nazad u korporaciju (prava za McDonald’s sad su u vlasništvu Đure Gavrilovića mlađeg).

Trenutno Bilić razvija u Hrvatskoj franšiznu mrežu za američku Signaramu, najvećeg globalnog franšizera na tržištu izrade vanjskih i unutarnjih reklama. Zbog obuke Bilić često posjećuje SAD gdje je franšizno poslovanje najrazvijenije. Zapošljava 18 milijuna ljudi i godišnje okrene 3.000 milijuna dolara. 'Kad bismo to proporcionalno smanjili prema broju stanovnika, to bi značilo da Hrvatska preko franšize može otvoriti 270.000 novih radnih mjesta', kaže Bilić. Franšiza je u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznat pojam. Barata se podatkom kako je kod nas preko franšiza zaposleno samo oko 16.500 ljudi. Zakonska regulativa za franšizno poslovanje praktično ne postoji, a banke se ustručavaju kreditirati takav način poslovanja. Ipak, ove godine se nešto pokrenulo jer je država odnosno Ministarstvo poduzetništva i obrta pokrenulo pilot projekt 'Poduzetnički impuls' koji nudi bespovratne poticaje za one koji žele kupiti franšizu. Na raspolaganju će biti milijun kuna. Mirela Alpeza iz osječkog Centra za franšize kaže kako je ta potpora već izazvala porast interesa za franšizno poslovanje. Početni kapital je nužan kako biste započeli bilo koji biznis, a kako domaće banke dosad nisu bile previše zagrijane za franšize, i to je bio jedan od razloga, ističe Alpeza, da kod nas ima malo franšizera.

'Najčešće se radi, barem prema našim iskustvima u Centru, o poslovima koji traže od 20.000 do 50.000 eura početnog kapitala. Zbog toga je franšiza jako dobra alternativa za ljude koji su izgubili posao, a dobili su otpremninu. Idealno bi bilo da se radi o čovjeku koji je radio u velikoj tvrtci u srednjem menadžmentu. On ima potrebno znanje i iskustvo da vodi posao i upravlja ljudima', objašnjava Alpeza. Početni kapital je potreban za kupnju franšize, a uključuje franšiznu naknadu, novac za najam nekretnine, opremanje poslovnog prostora, za početni radni materijal i ostalo. Sve se to plati na početku, a nakon toga potrebno je imati još kapitala kako bi se pokrile prve plaće zaposlenika, režije i slično. 'Nužni je imati rezervu novca kako bi se pokrila, u prosjeku, prva četiri mjeseca. Nakon toga se očekuje da ćete prijeći točku kad vaš rast poslovanja omogućava zaradu', pojašnjava Bilić. Kao najjača franšiza u Hrvatskoj predstavlja se tvrtka Pek-Snack Forneti. Riječ je mađarskom brendu koji kod nas ima više od 500 franšizera. Od domaćih tvrtki veliki rast ima Surf'N'Fries, lanac 'pommes frites' barova, a preko franšize uspješno se šire i Bio&bio, bavi se proizvodnjom i prodajom prirodnih proizvoda, te Body Creator, franšizni lanac centara za korekciju ženske figure. Prilikom biranja franšize najvažnije je, ističe Alpeza, odlučiti se za onu djelatnost koja ima prostora na tržištu i za koju se ocijeni da za njom ima potražnje kod kupaca. Isto tako, važno je da je franšiza dobro postavljena kako bi se izbjegli konflikti na relaciji davatelja i korisnika franšize.

'Primatelj mora biti čvrsto vezan uz davatelja, bilo ključnom sirovinom ili nekom informacijom. Ako dobije sve i nije ničim vezan, nakon nekog vremena postaje siguran u sebe i tad se javljaju pitanja zašto uopće plaća naknadu vlasniku franšize. Obično su to tantijemi od pet do sedam posto mjesečnih prihoda', kaže Alpeza, dodajući da su u Hrvatskoj franšizni sporovi relativno česti i tu se pokazuje nedostatak zakonskih regulativa, ali i nedovoljno poznavanje franšiznog poslovanja od strane pravnih savjetnika koji bi trebali biti pomoć u definiranju odnosa između davatelja i primatelja.

Više o franšiznom poslovanju možete saznati na www. fransiza.hr, www.fip.com.hr i robertbilic.com.