Dok poduzeća crpe rezerve, štednja građana raste

Ako je suditi po podacima Hrvatske narodne banke, hrvatski su građani u krizi počeli mijenjati svoje navike, manje troše, a više štede, a poduzeća s druge strane troše svoje rezerve kako bi preživjela udarce recesije. Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni depoziti kod banaka u lipnju iznosili 256,8 milijardi kuna, 2,7 milijardi kuna više nego u svibnju, dok su u godinu dana porasli za 8,7 milijardi kuna, ili 3,5 posto. Takav je rast ponajprije posljedica rasta depozita kod stanovništva. Posebno je uočljiv nastavak trenda supstitucije kunskih depozita deviznima.

Ukupni su devizni depoziti krajem lipnja iznosili 169,5 milijardi kuna i bili su 200 milijuna kuna veći nego u svibnju, dok su na godišnjoj razini povećani za 17 milijardi kuna ili 11 posto. Kunski su depoziti na godišnjoj razini zabilježili pad 22,6 posto, te je udjel stanovništva u ukupnim deviznim depozitima prešao 80 posto. Građani su svoje devizne račune u lipnju povećali za nešto više od milijardu kuna, a na godišnjoj su razini devizni oročeni depoziti stanovništva porasli 12 posto ili za 10,5 milijardi kuna. U HNB-u tvrde da je stanovništvo povećalo devizne depozite, iako dodaju da je povećanju njihova kunskog iznosa u svibnju pridonijela i blaga deprecijacija kune prema euru.

Hrvoje Stojić, glavni makroekonomski analitičar Hypo banke, tvrdi da je kriza utjecala i na taj segment štednje jer su građani sve manje spremni trošiti. Po tim se podacima vidi da se privatni sektor prilagođava krizi. Ljudi više ne kupuju stvari koje su bespotrebne, pogotovo u krizi te odgađaju veće investicije, poput one u automobile ili uređivanje stana što svjedoči o promjeni ponašanja, kaže Stojić, dodajući da u bankama vide da stanovništvo sve više zatvara svoje kreditne obveze. Tvrdi da je takav trend, s obzirom na to da se u Hrvatsku mnogo toga uvozilo, dobar za ispravljanje ravnoteža platne bilance.

O tom trendu svjedoče i podaci HNB-a, koji govore da je u prvih pet mjeseci ove godine, isključujući brodove i naftu, robni uvoz smanjen 12,6 posto, što je ipak znatno blaže u odnosu na pad od 20,4 posto u istom razdoblju prethodne godine. Kao i u 2009. godini, tome je najviše pridonio pad uvoza cestovnih vozila. Osim toga, slični su se trendovi nastavili i kod uvoza kapitalnih proizvoda, posebice industrijskih strojeva za opću upotrebu i specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane.

Porast uvoza zabilježen je samo u malom broju odsjeka, pri čemu se ističe uvoz organskih kemijskih proizvoda, obojenih metala te umjetnih gnojiva. I ostali sektori, doduše u mnogo manjoj mjeri, bilježe rast depozita, osim poduzeća koja jedina bilježe pad. Ukupni depoziti poduzeća u privatnom vlasništvu na kraju lipnja iznosili su 39,6 milijardi kuna, oko 20 posto manje nego u prosincu te 16,4 posto manje nego prije godinu dana.

Kako tvrde analitičari, smanjenje depozita kod poduzeća logična je posljedica gospodarske krize jer poduzeća u krizi troše svoje rezerve. Analitičari HNB-a tvrde da je smanjenje depozita poduzeća ponajviše posljedica pada kunskih, ali i blagog smanjenja deviznih depozita. Stojić tvrdi da je smanjenje depozita poduzeća među ostalim i posljedica zatvaranja njihovih prekograničnih kredita. Čak bih se usudio reći da nije istina da rastu krediti poduzećima, štoviše oni se smanjuju, a potvrdit će se da je kratkotrajni rast kredita poduzećima samo rezultat zatvaranja prekograničnih, dakle inozemnih zaduženja, kaže Stojić. Dodaje da je trend vidljiv u zemljama regije gdje banke majke u nekim zemljama čiste svoju bilancu vraćajući portfelje svojim lokalnim bankama, no taj trend zasad u Hrvatskoj nije prisutan.