Domaći trgovci posrednici stranih tvorničara

Svake godine u Hrvatsku se uveze stranog namještaja za oko 550 milijuna dolara, odnosno dvije milijarde kuna, no većina je inozemnog namještaja, uz prepoznatljivi dizajn, tek jeftina roba sumnjive kvalitete. No i takve 'bofl' kuhinje, spavaće sobe, stolovi i ormari od loše iverice nalaze svoje mjesto u hrvatskim salonima namještaja, jer trgovci ne mare za to da kupcima predstave domaći, kvalitetan namještaj. Ponašaju se, naime, kao posrednici stranih tvorničara, a ne kao samostalni trgovci koji prodaju kupcima ono što »dobro ide«.

Ustvrdili su to ogorčeni domaći proizvođači okupljeni na ovogodišnjoj Ambienti, 36. međunarodnom sajmu namještaja i unutarnjeg uređenja i prateće industrije. Od naših trgovačkih lanaca samo Dalmadom u svom portfelju nudi oko 50 posto domaćeg namještaja, koji se može naći u Primi i Intermodu. Centri s namještajem brinu samo o tome da robu nabave jeftino, nebitno od kuda, jer ih i s plaćanjem carinskih dadžbina neki krevet iz Poljske, a sve češće i iz Kine, još uvijek stoji manje od domaćeg, kvalitetnog.

Što se tiče javnih nabava, na koje se godišnje troši 44 milijarde kuna, u tom iznosu tek mali dio kolača zapada hrvatske proizvođače. Među njima najgore prolazi baš drvna industrija gdje je zbog recesije bez posla ostalo 6800 ljudi. Na natječajima za javnu nabavu mahom se bira jeftini strani, ali ne i kvalitetniji domaći namještaj. No, na domaćem tržištu se zanemaruje i mogućnost da se unaprijed, već u nabavnim specifikacijama, pomogne domaćoj industriji propisujući, na primjer, slavonski hrast kao uvjet. Tako su u prvoj dokumentaciji za POS-ove stanove arhitekti tražili parkete od bambusa, pa je jasno kako su hrvatske tvrtke u startu bile izbačene iz konkurencije.

»Stereotip je misliti da su hrvatski proizvodi ružni ili nekvalitetni, jer hrvatski dizajneri osvajaju nagrade na jakim sajmovima, no građani ne znaju kakvu proizvodnju imamo u Hrvatskoj. Istina, mi nemamo najjeftinije proizvode, no u srednjem cjenovnom razredu smo najkvalitetniji i konkurentni«, kaže Marijan Kavran iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK-u.

Glavni problem leži u nedostatnoj promociji na domaćem tržištu i premaloj marketinškoj kampanji. Zato je i pokrenuta edukativna kampanja »Drvo je prvo« kojom HGK nastoji više poticati domaću proizvodnju, te je s Hrvatskim dizajnerskim društvom osmislila dizajniranje namještaja i opreme za dječje vrtiće kojim će se opremiti 60 novih dječjih vrtića na područjima posebne državne skrbi. U suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskim šumama potpisana je i Deklaracija o upotrebi drva. Njome se predlaže veća uporaba drva u graditeljstvu, posebice u slučajevima kad je investitor država, a novac proračunski. Prema deklaraciji, domaće proizvode trebalo bi koristiti za namještanje i opremanje pri gradnji ili obnovi škola, vrtića, javnih objekata, zgrada javne uprave, sportskih dvorana, kod poticajne stanogradnje i obnove ratom pogođenih područja.