Drakonske kazne svima koji ne prijave 'sezonce'

Dok, primjerice, u Mađarskoj poslodavci za sezonske radnike kupuju markice koje označavaju radne dane i na osnovu njih državi plaćaju porez, 'sezonci' se u Hrvatskoj moraju zaposliti redovnim ugovorom o radu, što mnogima ne odgovara, posebno u poljoprivrednoj djelatnosti.

Poljoprivredne tvrtke koje zapošljavaju sezonske radnike bez ugovora o radu mogu platiti od 30 do 200.000 kuna kazne, žali se Tihomir Peraić, većinski vlasnik tvrtke Fragaria, koja je i sama izgubila sud i mora platiti kaznu. Kaže da neće propasti zbog 200.000 kuna, ali smatra da bi država trebala priznati ugovore o djelu ili pronaći neki drugi legalan način plaćanja sezonskih radnika. Sezonski rad u poljoprivredi nije predvidljiv i konkretno Fragaria treba sezonce kad dozrijevaju jabuke, jagode, maline ili neke druge kulture. "Mlađi umirovljenici bi, recimo, radili nekoliko dana, a neki zaposleni samo vikendom. Voće se mora pažljivo brati, jabuke su kao jaje jer se skladište, što znači da ne možemo imati u voćnjacima, recimo, samo studente", kaže Peraić za Poslovni dnevnik. S problemom plaćanja sezonskih radnika upoznata je i Hrvatska poljoprivredna komora, ali njezin tajnik Damjan Bogdanović kaže da službeno nisu uputili prigovor nadležnom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva koje može samostalno donijeti novi pravilnik. Mnogi se žale Komori, ali još nije odlučeno koja iskustva drugih država uzeti i primijeniti u Hrvatskoj. Primjerice, u Mađarskoj poslodavci kupuju markice koje označavaju radne dane i njima plate državi porez, osiguranje i ostalo što je potrebno. Sezoncima na temelju markica poslodavac daje na ruke zarađene satnice rada. U Ministarstvu gospodarstva kažu da se sezonski radnici mogu zaposliti redovnim ugovorom o radu na određeno vrijeme ili ugovorom o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Objašnjavaju da se plaća i materijalna prava tih radnika uređuju na isti način kao i prava svih drugih radnika. Razlika između prvog i drugog ugovora je jedino u tome što ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je ugovoren i ne postoje daljnje međusobne obveze poslodavca i radnika, dok prema ugovoru o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove poslodavac i nakon isteka roka ima obvezu plaćanja doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje i obvezu da tom radniku ponudi ugovor na određeno vrijeme u idućoj sezoni.

Na pitanje pripremaju li se ipak u tom dijelu radnog zakonodavstva neke izmjene, u Ministarstvu su kategoričko to negirali. U Hrvatskoj godišnje radi prosječno 30.000 sezonskih radnika. Najveći broj radi sredinom godine zbog poslova u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini i poljoprivredi.