Drugi blok investicija težak više od 10 milijardi kuna

Brijuni Rivijera, a prema nekim informacijama i termoelektrana Plomin te jedan od projekata vodnoga gospodarstva naći će se na popisu investicijskih projekata koje će Vlada predstaviti u četvrtak.

Ponovo je riječ o grupi od 10 projekata, ali ovaj će put njihova ukupna vrijednost premašiti 10 milijardi kuna. U drugom tromjesečju godine Banski će dvori aktivnije promovirati turistički sektor kako bi privukli ulaganja ne samo u postojeće nekretnine nego i osigurali greenfield-investicije. Brijunska rivijera projekt je težak 895 milijuna eura, koje bi investitor trebao uložiti u gradnju hotela visoke kategorije i razvoj turističkih sadržaja na brijunskoj obali. Država će zauzvrat izdati koncesiju na zemljište na 66 godina. Projekt pobuđuje velik interes javnosti, ali i potencijalnih ulagača, a dosad je poznato da su predstavnici korporacije u vlasništvu Donalda Trumpa u Banskim dvorima razgovarali o angažmanu na tom projektu. Projekt je pripremljen administrativno i na tri od četiri lokacija gradnja može početi čim se dogovori koncesija. Natječaj za koncesiju na brijunskoj obali otvoren je 2007., ali je nakon političkih neslaganja neslavno završio. Termoelektrana Plomin projekt je vrijedan oko 800 milijuna eura. Treba sagraditi nov proizvodni blok čiji bi kapacitet bio oko 500 megavata (MW), pri čemu bi se na godišnjoj razini proizvodnja električne energije popela na 3,5 teravatsati (TWs). Projekt će nositi Hrvatska elektroprivreda, ali država namjerava tražiti investitore koji bi olakšali financiranje gradnje. Priprema projekta solidno je odrađena, ali nedostaje još lokacijska dozvola.

Među predstavljenim projektima, doznajemo, naći će se i barem jedan iz skupine koja se odnosi na vodno gospodarstvo. U njoj su pobrojana tek četiri projekta, od kojih se dva odnose na dugoročna ulaganja u poboljšanje infrastrukture i koja se provode već godinama. Hrvatske vode nose ulaganja, za koja su osigurale i financijsku konstrukciju kroz kreditiranje i povlačenje novca iz pretpristupnih fondova Europske unije. U razvoju sustava odvodnje otpadnih voda Hrvatske vode računaju na pomoć EU-ovih strukturnih fondova s obzirom na to da je riječ o ulaganjima 1,9 milijardi eura u 90 aglomeracija, koje bi trebale biti dovršene do 2016. Ukupna vrijednost projekata u sektoru vodnoga gospodarstva iznosi 4,32 milijarde eura, a jedina pojedinačna investicija je gradnja višenamjenskoga kanala Dunav-Sava. Stajat će 950 milijuna eura, pripremna dokumentacija za projekt je gotova, ali prema neslužbenim informacijama datum početka radova još nije određen.

Energetska infrastruktura i turistički kapaciteti pobuđuju najveći interes potencijalnih investitora, ali najveći problem s realizacijom čine neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Da bi se otvorio bilo koji projekt treba prvo prikupiti brojnu dokumentaciju kako bi se uvjerili da nema plombi na zemljištima ili nerješivih problema s neutvrđenim vlasništvom, opisuje izvor iz Banskih dvora. Eklatantan primjer je projekt razvoja skradinske turističke zone. Iako je među top 30 projekata u državi, područje na kojem bi se uskoro trebali graditi hoteli i marina još nije razminirano do kraja. Projekt je vrijedan 300 milijuna eura, koliko je potrebno za osiguranje 4000 ležaja i proširenje marine. Redoviti gost skradinske marine je Bill Gates, koji je prema pričama mještana svojedobno obećao financirati razminiranje tog područja. Biser srednje Dalmacije Skradin potpuno je turistički neiskorišten i neotkriven, zbog čega ga i opisuju kao autohtonu mediteransku minijaturu.

U popisu Vladinih investicijskih projekata teškom 14 milijardi eura zaboravlja se na 10 vrijednih nekretnina koje država pokušava prodati. Među njima su uglavnom vojne nekretnine na dobrim lokacijama, poput vojnoga kompleksa Ravnice u Zadru ili skladišta goriva Ražine u Šibeniku. Među tim nekretninama je i zgrada političke škole Kumrovec, koja se prostire na 48.400 četvornih metara građevinskog zemljišta, a na kojem je država odlučila razvijati kongresni, poslovni ili zdravstveni turizam. Prodaje se i znanstveno-studijski centar Kumrovec. Natječaji za te građevine su već održavani, ali nije bilo reakcije tržišta na cijenu od 23 milijuna kuna, koliko je Hrvatski fond za privatizaciju tražio za školu. Nedavno se u medijima pojavila informacija da su Arapi preko zagrebačke tvrtke Ingre zainteresirani za ulaganje u razvoj turizma u Kumrovcu.