Država će poticati gradnju solarnih elektrana

U Ministarstvu gospodarstva trenutačno se nalazi 250 prijavljenih projekata u kojima investitori nude proizvodnju gotovo 1300 megavata energije iz alternativnih izvora.

»Naš elektroenergetski sustav, međutim, ne može prihvatiti više od trećine ponuđene nove alternativne proizvodnje. Dalmacija, koja obiluje vjetrom i suncem, može računati na najviše 300 ili 400 megavata 'zelene' energije iz vjetroparkova i do 150 megavata iz sunčanih energana«, kaže Vinko Mladineo, direktor Hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dodao je kako Hrvatska ima realne pretpostavke da sve više koristi alternativne izvore.

»U ovom trenutku Hrvatska uvozi čak 47 posto svojih potreba, a intencija je da se do 2020. godine proizvede 20 posto energije iz alternativnih izvora. Ako u tome uspijemo, bit će to veliku bum«, izjavila je Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Prema njezinim riječima, bez obzira na velik broj zainteresiranih ulagača, Hrvatska neće riješiti svoje energetske probleme bez gradnje velikih elektrana. Na određenim lokacijama dopustit će se gradnja solarnih energana. Više primjera s terena govori da se određene sredine pripremaju za takve projekte, pa su krenuli u izmjene i dopune prostornih planova kako bi se predvidjele lokacije za gradnju sunčanih postrojenja. Ministrica smatra da je problem taj što takvi projekti zahtijevaju velike površine, a njih imaju samo rijetke sredine.

Gdje je god moguće, dopustit ćemo takvu gradnju, rekla je ministrica ističući kako se u Ministarstvu gospodarstva radi na posebnom zakonu o solarnoj energiji koji će definirati sve detalje. Ministarstvo zaštite okoliša, obećala je, davat će podršku da bi projekti solarnih energana zaživjeli i kako bi se to novo područje kvalitetno definiralo kroz dokumente. Na području Šibensko-kninske županije Nexus grupa iz Zagreba planira gradnju velike sunčane energane. Lokacija je pronađena na području Promine, a tamošnji načelnik Paul Cota uvelike zagovara takvu gradnju koja bi siromašnoj općini donijela višestruke koristi.

Država, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša, poticat će, doznajemo, upotrebu materijala u gradnji kuća, primjerice, termo-fasada ili instalaciju solarnih ćelija na krovovima kuća, kako bi se štedjela energija.

Nema više gradnje vjetroelektrana na otocima
Više se neće dopustiti gradnja vjetroelektrana na otocima. »Činjenica je da se njihovom gradnjom uništava otočna flora i fauna, a mi na kopnu imamo dovoljno mjesta za takva vjetropostrojenja«, komentira ministrica Matulović-Dropulić. Do sada su veliki vjetroparkovi sagrađeni na otoku Pagu te na šibenskim brdima Krtolin i Orlice. U Ministarstvu gospodarstva zaprimljeno je 170 zahtjeva za gradnju vjetroelektrana te još gotovo toliko projekata koji se odnose na gradnju manjih hidrocentrala, sunčanih energana, biopostrojenja...