Država će zaposliti više od 3.000 pripravnika

Vlada je, naime, na sjednici krajem prošle godine donijela Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020., a jedna od mjera je i potpora za prvo zapošljavanje, odnosno pripravništvo koje se počevši od ove godine može dodijeliti, osim poslodavcima iz realnog sektora, i javnim službama iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i kulture.

Za provedbu pripravništva u realnom sektoru i u javnim službama osigurano je nešto više od 829 milijuna kuna iz državnog proračuna, te 385,5 milijuna kuna iz EU fondova, a planirano je obuhvatiti ukupno 30.430 osoba.

Pavić: Zapošljavanjem pripravnika ne 'bildamo' administraciju

Banski dvori procjenjuju da će, temeljem dopune odluke o zabrani zapošljavanja u javnim službama, deset posto od ukupnog broja osoba uključenih u pripravništvo, odnosno njih 3.043 biti primljeno u javne službe.

"Time ne 'bildamo' administraciju, nego zapošljavamo one koji nam trebaju", istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić te dodao kako se ovime omogućava zapošljavanje pripravnika u reguliranim profesijama u kojima se ne može zaposliti sa samostalnim radom, bez licence ili stručnog ispita.

Pavić navodi da Hrvatska ima rekordni porast u stopi zapošljavanja te je u prošloj godini imala treći najveći rast stope zapošljavanja u EU od 3,8 posto, odnosno u zadnjem kvartalu bilo je 60 tisuća više zaposlenih nego godinu ranije.

Broj nezaposlenih do ljeta pada ispod 150 tisuća

Pohvalio se i rapidnim padom stope nezaposlenosti, navevši kako je na današnji dan nezaposlenih nešto više od 166 tisuća, a očekuje da će taj broj do ljeta pasti ispod 150 tisuća.

Prepolovljena je i stopa nezaposlenosti mladih i danas je oko 20 posto, dodaje ministar kojega veseli i pad broja zahtjeva za stručno zapošljavanje u javnom sektoru za 40 posto, te rast broja potpora za zapošljavanje u privatnom sektoru gdje država financira 50 posto plaće. "Imamo više nego duplo zahtjeva za samozapošljavanje, što je izuzetan pomak naprijed", istaknuo je.

Vlada je donijela i zaključak o pružanju financijske pomoći Hrvatskom nacionalnom vijeću Republike Srbije u osiguravanju trajnog i odgovarajućeg sjedišta Novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" iz Subotice.

Hrvatsko nacionalno vijeće, najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, (su)osnivač je dvije ključne ustanove u području kulture i informiranja koje imaju iznimnu važnost za hrvatsku manjinu u Srbiji - Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ", koja od 31. siječnja 2003. godine kontinuirano izdaje istoimeni tjednik.

Kako je za nesmetano provođenje aktivnosti potreban primjeren prostor, Hrvatsko nacionalno vijeće Vladu je zamolilo za financijsku potporu za kupnju zemljišta kako bi trajno riješilo pitanje sjedišta spomenute Novinsko-izdavačke ustanove. Time bi se osigurali kvalitetniji uvjeti rada, racionalizacija troškova, ali i ojačala suradnja tri najvažnije institucije Hrvata u Srbiji, ističe državi tajnik u Uredu za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Osiguravanje odgovarajućeg sjedišta "Hrvatske riječi" ima veliku važnost za Hrvate u Srbiji, jer će bitno pridonijeti kvaliteti informiranja na hrvatskome jeziku i pismu te pokazati djelatnu potporu institucija Republike Hrvatske pripadnicima hrvatske manjine u Republici Srbiji, dodao je.

Pejčinović Burić: Financijska pomoć RH "Hrvatskoj riječi" u Srbiji pomaže hrvatskoj manjini na očuvanju identiteta

I potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić naglašava kako će to pomoći Hrvatima kao manjini u Srbiji na očuvanju njihova identiteta. "To će sigurno pomoći da se osjećaju dobro u Republici Srbiji, da znaju da će njihova osnovna prava, u koja spadaju pravo na jezik i očuvanje identiteta, biti osigurana", poručila je.

"Osobito kad to gledamo u kontekstu recentnih događanja koja sigurno ne stavljaju Hrvate u Srbiji u ugodan osjećaj. Mislim da je ovakva poruka s današnje Vlade znakovita i dobra i da želimo reći da želimo graditi dobre odnose s Republikom Srbijom, a jedan od važnijih mostova tog dobrog budućeg odnosa je i položaj naše manjine", kazala je.