Država nema novca za nadoknadu štete od travanjskog mraza

Šteta od kasnoga travanjskog mraza utvrđuje se u voćnjacima, vinogradima i na usjevima. U Slavoniji bi mogla biti poput lanjske - gotovo pola milijarde kuna. Iz resornog Ministarstva poručuju poljoprivrednicima - država nema novca, okrenite se europskim fondovima i na vrijeme prijavite štetu.

Za vinograde u Kutjevačkom vinogorju kraj travnja bio je koban. Noćne temperature u debelom minusu potpuno su uništile nježne pupoljke vinove loze.

Praktički je sve otišlo, šteta je 100 posto, možda neki pup da je ostao pa krene sada, ali nema generalno ništa od toga, kaže Ivan Enjingi iz Hrnjevca.

Drugu godinu zaredom i Damir Obst, uzgajivač jabuka iz Jakšića zbraja samo gubitke. Zbog mraza ostat će mu manje od četvrtine očekivanog uroda. Obeštećenje ću tražiti, nadam se da neće biti kao prošle godine kada je tek nekolicina voćara dobila novac, a velika većina ne.

Stradale su i otporne ozime kulture. Poput pšenice koju je zahvatila hrđa, ili pivarskog ječma kojim hara pjegavost lista. Tako i od ove profitabilne žitarice neće biti zarade, a troškovi zbog pojačane zaštite rastu. Podbaci li zbog bolesti urod pšenice, a zasijali smo je upola manje nego lani, neće je biti dovoljno za domaće potrebe.

Ja vjerujem ipak da će se ipak repica osjetiti više na urodu i kvaliteti nego na strnim žitaricama, kaže Ivan Han iz Savjetodavne službe Požega.

A baš smo pod ovom uljaricom udvostručili površine. Proizvodi se na 50 tisuća hektara, i to uglavnom za europsko tržište. Država nema novca za nadoknadu štete. Zato će raspisati natječaj iz mjere 5 Ruralnog razvoja kako bi poljoprivrednici mogli povući novac iz europskih fondova. Iz europske omotnice mogu i osigurati usjeve od elementarne nepogode i to kroz mjeru 17.