Država utjeruje porez na zaradu u inozemstvu, evo na što trebate paziti

Porezna uprava krenula je u utjerivanje poreza na dohotke koje su Hrvati zaradili radom u inozemstvu. Ovih dana brojni građani koji nisu prijavili inozemnu zaradu dobili su pozive pod prijetnjom kazni da hitno ispune svoje porezne obveze

U posljednje vrijeme sve više hrvatskih građana zarađuje na daljinu kroz različite oblike poslovnih aranžmana s inozemnim poslodavcima. Najčešće su to poslovi freelancera u ICT industriji (programiranje, web dizajn) i drugim kreativnim djelatnostima (novinarstvo, umjetničke djelatnosti) koje mogu raditi za inozemne poslodavce, a da pritom ne trebaju mijenjati mjesto boravišta.

Takvi poslovi temelje se na ugovorima o djelu ili autorskim ugovorima, a isplaćeni prihod iz inozemstva poreznici tretiraju kao drugi dohodak na koji treba platiti sva davanja, isto kao i na istu vrstu prihoda ostvarenih u zemlji.

Kako Porezna uprava dosad nije raspolagala kompletnim podacima o prihodima fizičkih osoba iz inozemstva, mnogi ih nisu prijavljivali, pogotovo kada se radilo o malim svotama. Međutim ulaskom u Europsku uniju na temelju razmjena podataka s drugim državama poreznici imaju uvid u prihode hrvatskih građana ostvarenih u inozemstvu.

Stoga je Porezna uprava ovih dana upozorila porezne obveznike koji ostvaruju primitke izvan RH da reguliraju svoje porezne obveze. 'U određenim slučajevima radi se o obvezi plaćanja poreza na dohodak, a ponekad o uređivanju statusa poreznog obveznika', pojašnjavaju poreznici.

Što treba poduzeti za reguliranje porezne obveze?

Svaka fizička osoba koja živi u Hrvatskoj, a ostvari dohodak od rada iz inozemstva, dužna je o tome obavijestiti Poreznu upravu i upisati se u Registar poreznih obveznika. Na temelju isplaćenih honorara potrebno je obračunati i platiti poreze i doprinose. Visina, način i obuhvat oporezivanja ovise o vrsti ugovora i zemlji u kojoj je ostvaren prihod.

Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitaka. Honorarni prihodi (drugi dohodak) tretiraju se na dva načina ovisno o tome o kakvoj vrsti djela se radi. Ako se radi o autorskim naknadama (ugovor o autorskom djelu), porez treba obračunati po stopi od 25 posto uz umanjenje porezne osnovice za 30 posto na ime paušalno priznatih izdataka (u slučaju naknada za umjetnička djela 55 posto). Autori nisu dužni plaćati doprinose, a na porez od 25 posto dodaje se još prirez, ovisno o mjestu prebivališta.

Ako se radi o prihodima koji ne ulaze u kategoriju autorskih djela (ugovori o djelu), uz porez i prirez plaća se doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 posto (15 posto za prvi stup i pet posto za drugi stup).

Porezne obveze treba platiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka, a obračun poreza na prihod ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan kada je ostvaren dohodak.

Porezna obveza ovisi i o tome postoji li sa zemljom u kojoj je ostvaren prihod ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako postoji takav ugovor, tada se u pravilu porez plaća u Hrvatskoj pa inozemni poslodavac isplaćuje bruto iznos zarade, a porezni obveznik mora sam obračunati i platiti porezne obveze. U nekim slučajevima porezi se plaćaju u zemlji izvora prihoda, a tada naša Porezna uprava mora poreznom obvezniku omogućiti porezne olakšice radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Ukoliko ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni obveznik mora obračunati i platiti porez u Hrvatskoj i to u punom iznosu, neovisno o tome je li plaćen porez u zemlji izvora.

Detaljna pojašnjenja o primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pogledajte ovdje.

Problemi s kojima se suočavaju slobodnjaci

Iz razgovora s nekolicinom naših čitatelja koji žive u Hrvatskoj, a zarađuju kruh u inozemstvu, saznali smo da nemaju ništa protiv plaćanja poreza, ali muče ih birokracija, komplicirana papirologija i nelogičnosti u oporezivanju. Tako je, primjerice, honorarac koji je u nekoliko navrata pisao za inozemne časopise i primio za to honorar iz inozemstva pokušao regulirati porezne obveze, ali referent u Poreznoj upravi nije mu znao objasniti što sve treba poduzeti.

Jedan je od problema na koje ukazuju je i to što svi, bez obzira na visinu ostvarenih prihoda, moraju proći istu poreznu proceduru, za što često moraju platiti usluge poreznih savjetnika ili računovođa. Stoga predlažu da se do određene razine prihoda procedura maksimalno pojednostavi i uvede paušalno oporezivanje.

Velik problem imaju sve brojniji freelanceri koji rade za tvrtke iz SAD-a jer s tom zemljom još uvijek nemamo potpisan ugovor o dvostrukom oporezivanju. To znači da moraju dva puta platiti porez tijekom godine (u SAD-u i Hrvatskoj), a tek na temelju godišnje porezne prijave mogu ostvariti povrat preplaćenog poreza. Ovaj gorući problem trebalo bi što prije riješiti potpisivanjem ugovora sa SAD-om.