Državi ‘trezorci’ u pričuvi

I početkom ovog tjedna tečaj eura prema kuni je u znaku deprecijacijskih pritisaka, a iako je ponovno bliže razini 7,50 nego 7,45, tržišni akteri smatraju da je to okvir koji se ne bi trebao probiti, barem ne ovih dana. Osim ublažavajućeg utjecaja eurskih zaduženja (kvazi)države, na to se ne "tipuje" zbog očekivanja da bi testiranje granice od 7,50 potaknulo intervenciju HNB-a.

Blagi pritisci na porast tečaja samo u manjoj mjeri se mogu pripisati potražnji za devizama povezanoj s daljnjim smanjivanjem kratkoročnog duga države po trezorskim zapisima s valutnom klauzulom u eurima. Ovotjedna aukcija tih trezoraca, naime, rezultirala je (zbog većeg iznosa dospijeća u odnosu na upis 20,5 milijuna eura novih) smanjenjem tog duga za nevelikih 24 milijuna eura, na ukupno 664,8 milijuna eura. No analitičari podsjećaju kako tijekom rujna dospijeva više od 170 milijuna eura tih trezoraca, očito sugerirajući da će država i u preostalom dijelu godine smanjivati njihov udjel. Od početka godine država je gotovo prepolovila iznos duga po eurskim zapisima; sa 1,24 milijarde na 664 milijuna kuna.Ukupno stanje kratkoročnog duga države po izdanim trezorskim zapisima trenutno je nešto niže nego na početku godine jer je Ministarstvo financija išlo prije zatvoriti plan ovogodišnjih izdanja euroobveznica. Dug po kunskim zapisima je u odnosu na početak godine porastao za 2,7 milijardi (sa 11,5 na 14,2 milijarde), no istodobno je kod valutno indeksiranih pao za oko 4,3 milijarde kuna. Prema kraju godine i razdoblju uoči i nakon izbora nema sumnje da će se smanjenje duga po trezorcima istopiti, a u konačnici vjerojatno i premašiti stanje s početka ove godine.

Kad su pak posrijedi čimbenici koji potiču rast tečaja, u središnjoj su banci nešto ranije ovog ljeta sugerirali da je dijelom to bilo potaknuto špekulativnom potražnjom za devizama. I danas taj faktor ne treba baš posve isključiti ili podcijeniti premda će financijaši glavni naglasak ipak staviti na razinu deviznih priljeva i odljeva, kako slijedom mršavijih izravnih stranih ulaganja, tako i zbog velikih kratkoročnih obveza po inozemnom dugu, pri čemu su neki sektori unatrag godinu dana osjetno reducirali razinu inoduga. Tako su, primjerice, nebankarske financijske institucije (od faktoring društava do kartičarskih kuća) u godinu dana smanjile vanjski dug za više od milijardu eura (s više od 5 na manje od 4 milijarde). U isto vrijeme inodug su povećale samo banke, i to sa 10,6 na 12 milijardi eura. Kako god bilo, viša razina tečaja u odnosu na prošlu godinu obilježit će zacijelo i ostatak godine. U uvjetima prevladavajućih deprecijacijskih pritisaka i solidne kunske likvidnosti sustava pak nerealno je očekivati daljnje smanjivanje stope obvezne rezerve za jedan postotni poen (s efektom oslobađanja oko 3,4 milijarde kuna) iako su neki s tim računali nakon što je HNB podržao dogovor Vlade i banaka vezano uz problem kredita u francima.