Državne se potpore ipak smanjuju

Hrvatska izdvaja pet puta veći postotak BDP-a za državne potpore od prosjeka EU - zaključak je to Marine Kesner Škreb iz Instituta za javne financije i to na temelju godišnjeg izvješća o državnim potporama Agencije za zaštitu državnog natjecanja i državnog proračuna za 2009. godinu.

U Hrvatskoj je tijekom 2006. i 2007. godine naglo poraslo ukupno državno podupiranje gospodarstva - u 2007. bile su čak 77 posto veće (oko 4 milijarde kuna) nego u 2005.godini, pri čemu su se udvostručile potpore industriji i uslugama, dok se za poljoprivredu izdvojilo 50 posto više. Mjereno udjelom u BDP-u potpore su s 2,2 skočile na 3,3 posto u 2007., ili slikovitije - svaki je zaposleni za državne potpore 2007. godine izdvojio oko 6 tisuća kuna (dvije trećine više nego 2005.). Potpore su najviše porasle 2006. i to zbog sanacije brodogradnje i pomoći Hrvatskim željeznicama. U rujnu 2006. brodogradnji je odobreno čak 4,2 milijardi kuna državnih jamstava od čega je u dvije godine iz proračuna i plaćeno golemih 3,25 milijardi, zaključuje Kesner Škreb.

U promatrane tri godine pogoršala se i struktura potpora - prepolovljen je udjel horizontalnih koje su namijenjene svim poduzetnicima i sektorima, dakle onih koje u manjoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje od tzv. vertikalnih potpora koje se dodjeljuju određenom poduzetniku ili određenom sektoru. Kako EU favorizira upravo horizontalne potpore u Hrvatskoj se, piše Kesner Škreb, trebaju uložiti veliki napori za preokretanje trendova i ulaganje u istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, male i srednje poduzetnike. Inače, u strukturi sektorskih potpora s 51 posto pretežu one brodogradnji, prometu se dosjeljuje 32 posto, a ostalim sektorima 17 posto potpora.

U EU na državne potpore najviše troši Malta, 2,3 posto BDP-a, a najmanje Velika Britanija, samo 0,2 posto, dok je prosjek Unije 0,9 posto. Ono što Kesner Škreb vidi kao dobar trend jest smanjivanje planiranih potpora, prema podacima iz proračuna. Ove godine one bi se trebale smanjiti 6,7 posto (sa 7,4 na 6,9 milijardi kuna) s tendencijom smanjivanja i u idućim godinama, pri čemu bi udjel subvencija u proračunskim rashodima trebao pasti s 5,6 posto ove godine na 4,9 posto u 2011.