Edis Felić: Hrana iz robnih zaliha drugih zemalja ne bi smjela u naše dućane

HPK je nedavno upozorio na uvoz jeftinih prehrambenih artikala, istaknuvši posebno one iz robnih zaliha drugih zemalja. Za razliku od robe koja je pojeftinila zbog okolnosti na koje se nije moglo utjecati, za takvu se robu to ne može reći

Nedavno je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila na nastavak nepoštovanja Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama od strane trgovačkih lanaca optužujući ih da uvoze robu jeftiniju od proizvodne cijene. Najavila je da će prijavljivati tu robu, ali mene je malo zaintrigiralo to što se uvozi i roba iz robnih rezervi drugih zemalja članica EU.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović poručio je da im je namjera imenovati 'trgovačke lance koji u vrijeme kad hrvatska roba dolazi na tržište kupuju jeftine proizvode (a često i iz robnih rezervi drugih zemalja) te ih plasiraju po nižim cijenama s ciljem stjecanja profita, a na štetu domaće proizvodnje i potrošača'. Dalje još traži da 'hrvatski proizvodi budu bolje označeni i vidljivi, a ne da se u trgovini nude proizvodi među kojima je mnogo i onih koje uvoznici kupuju na rasprodajama na globalnom tržištu i to kao zalihe iz robnih rezervi drugih zemalja, koje tako prazne svoja skladišta. Takva sumnjiva roba dolazi na naše tržište, a samo smo u proteklih nekoliko tjedana imali niz povlačenja uvoznog mesa koje nije bilo zdravstveno ispravno, koje su pojedini trgovci i uvoznici prodavali našim potrošačima po cijenama koje su ispod svake realne proizvođačke cijene'.

Možda se može nešto učiniti
Pitate li Vladu, reći će da se tu ništa ne može učiniti jer bi svaka intervencija bila narušavanje tržišne utakmice u kojoj svi imaju jednake šanse. Međutim, kad je u pitanju roba iz robnih zaliha, ne bih se baš složio s tim. Uzmimo primjer skladištenja mlijeka u skladištima proizvođača mlijeka. Kako smo nedavno pisali u Lideru, zalihe su se zbog pandemije i krize na tržištu gomilale, ali tako je bilo svima, pa su veće količine iz drugih zemalja EU mogle biti uvezene u Hrvatsku, čime se konkuriralo našim proizvođačima.

Slična je priča i s afričkom svinjskom kugom koja se pojavila u Njemačkoj, zbog čega su Kinezi zabranili uvoz svinjetine iz te zemlje, što znači da su se viškovi plasirali i u Hrvatsku. Zbog toga uvozna roba može biti jeftinija u odnosu na domaću, čak i ispod proizvođačke cijene, i po mome mišljenju tu bi država mogla uvesti, ako ne mjere zabrane, a onda poticajne mjere za domaće proizvođače. Ali kad je u pitanju prodaja robe iz robnih zaliha, to mi se čini već nekako logičniji razlog za državnu intervenciju. Naime, roba iz robnih zaliha skladištena je zato što je tako odlučila država (i što je sasvim u redu), ali za razliku od izazvanih kriza na koje se nije moglo utjecati, ovdje je riječ o državnoj odluci (sasvim ispravnoj), ali koja za posljedicu ima robu koja, iako je zdravstveno ispravna, nije svježa (kako mi reče naš ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić) i istječe joj rok te se mora prodati čak i ispod cijene.