Egzotični plodovi sa svih kontinenata iz Bistre

Kwangoo i žuta lubenica, marakuja, jeju dinja, kiwano krastavac, peruanska jagoda i ino tropsko voće i povrće uspješno raste usred Bistre nedaleko od Zagreba. Podno Medvednice u bistranskom okrugu obitelj Ivana i Martine Šulog već se više od deset godina bavi uzgojem egzotičnog voća i povrća. Na 1800 četvornih metara plastenika raste tropska marakuja i pepino sočno povrće slično dinji, ali i višegodišnja rajčica-tamarilo. U sveopćem tropskom šarenilu dobro uspijevaju i čili papričice, kumquat naranča koja se jede s korom...

Poduzetni i kreativni supružnici, vlasnici tvrtke Exotic King, kažu kako je sve počelo kada je Ivan svojedobno od studentske ušteđevine kupio sjeme kiwano krastavca, vitaminske bombe, i počeo s uzgojem. Nije sve odmah išlo glatko, ali uporni Bistranin nije odustajao. Uzgoju i radu s egzotičnim voćem i povrćem učio se u hodu. Danas imaju oko 15 vrsta voća i povrća od čega potonje prednjači. Trebalo je volje i ustrajnosti da se sami pouče o uzgoju, skladištenju, pakiranju, kalibriranju i sortiranju proizvoda, ali i marketingu, brendiranju, propisima...

Tri im je godine sve propadalo, a tri su, pak, ljeta proizvodnju plasirali na naše tržište koje nije bilo zainteresirano za egzotične okuse. Zato su čak 80 posto proizvoda bacali, da bi danas 90 posto plodova svojega rada izvozili u Nizozemsku, Italiju, Englesku i Sloveniju. Prije šest godina ustrojili su četiri plastenika na svom imanju tik do unajmljene oranice od pola hektara na kojoj uzgajaju žute lubenice i druge egzotične kulture. U dijelu plastenika uzgajaju jeju dinje, tri sorte marakuje, fijoe, biljke bogate jodom... Oko 700 četvornih metara plastenika osigurano je za uzgoj mini rajčice koje mjesečno ubiru oko dvije tone.

»U plastenicima sam ljeti od pet ujutro do podneva ali i popodne«, kaže Šulog, diplomirani inženjer energetike i prometa, dodajući da posla uvijek ima, od plijevljenja, kopanja, obrezivanja biljaka... U poslu povremeno sudjeluje i supruga Martina, doktorica veterine koja ponajprije brine o njihovo četvero djece. Egzotične biljke ne traže specijalne uvjete, valja im samo prezimiti u kontroliranim uvjetima, a kod nas je to dva stupnja.

U plastenicima uzgaja i presadnice biljaka čija sadnja počinje kada prođe opasnost od mraza. Ni jedan uzgoj egzotičnog voća i povrća nije zahtjevan, a biljke ne špricaju jer nemaju (zasad) bolesti, kažu supružnici koji su u potrazi za znanjem bili u Japanu, Africi, Koreji, Obali Bjelokosti i drugim zemljama. Poslovne su kontakte ostvarili i u Berlinu, na glasovitom sajmu Fruits Logitica.

Sjeme pribavljaju diljem svijeta, iz Tajvana, Vijetnama, Južnoafričke Republike, Meksika, Sjeverne Amerike i drugih područja. Mjesečno, otkrivaju nam, iz malih plastenika ubiru dvije tone jeju dinje, a marakuje, kažu, imaju toliko da je gotovo ne mogu plasirati. Zadovoljni su i urodom višegodišnje rajčice (ulazi u kategoriju voća). Znatiželja i kreativnost Šuloge tjeraju u nove egzotične pohode, pa tako planiraju uzgoj babaka, planinske papaje, egzotičnog voća iz Južne Amerike.

Na uloženih 30.000 kuna vraćeno 120.000 kuna
Kada je riječ o uzgoju kiwana, divljega krastavca, za uloženih 30.000 kuna bruto dobit je oko 120.000. Vitaminom bogatu biljku sljubljenih okusa banane, marakuje, limete i dinje uzgajaju u Velikim Zdencima, gdje im je i glavnina proizvodnje. Sve uzgojene plodove, kažu, dostavljaju poštom i pouzećem, a ustrojili su i web stranicu www.exotic-king.com.

Stopostotna klijavost egzota
Klijavost egzota je stopostotna, a neke biljke plod nose već prve godine (kiwanoo, butter tikve, batat slatki krumpir, peruanska jagoda). Većina biljaka, pak, rađa druge godine (marakuja, babako, tamarilo), a treće fijoa i guava.

Bez EU kvota za egzotično voće i povrće
Kada se plodovi (p)oberu, biljke propadaju, a ciklus se opet ponavlja. Šulogi rade sadni materijal koji isporučuju njihovim kooperantima. Dobro je, kažu, što to voće i povrće nema ovdje prirodnih neprijatelja (štetnike) jer je novo. Proces proizvodnje obitelj obavlja ručno, a nisu, ponosno ističu, koristili ni kredite. Kažu kako bi bilo dobro kada bi se Hrvatska pozabavila takvom proizvodnjom jer Europska unija (još) nije uspostavila kvote za tu proizvodnju. Još je zahvalnije što se uzgoj može obavljati na malim površinama i sa zastarjelom tehnologijom.

Uzgajaju i plavi krumpir
Supružnici proizvode i nekoliko vrsta batata, slatkoga krumpira, i to crveni, ljubičasti i narančasti, od kojeg je, kažu, na uloženih 30.000 kuna dobit oko 90.000. Uzgajaju i plavi krumpir, ali i vitaminima bogate hokaido, futsu i butternut tikve. Ponosni su i na urod goji berija, zdravih antikancerogenih bobica biljke podrijetla s Himalaja.