EIB: Spremni smo financirati HŽ

Direktor EIB-a izrazio je spremnost te ustanove da kreditiranjem pomogne što lakšoj integraciji Hrvatske u Europsku uniju, ali upozorio je i na važnost pripreme projekata, bez čega bi naša zemlja mogla ostati bez sredstava iz fondova EU-a

Za Hrvatsku je u prve dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju rezervirano čak 2,5 milijardi eura koje može povući, ali bez pripremljenih projekata lako bi se moglo dogoditi da postanemo država koja više pridonosi zajedničkom europskom proračunu nego što iz njega povlači sredstva, rekao je u petak u Zagrebu direktor EIB-a Philippe Maystadt. Na predavanju koje je organizirala Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta u prepunoj dvorani Maystadtovo izlaganje pratilo je osim studenata i nekoliko pripadnika hrvatske poslovne zajednice poput Damira Kuštraka iz HUP-a i predsjednika Uprave HPB-a Čede Maletića, a direktor najvažnije europske financijske institucije objasnio je ulogu EIB-a te dao savjete kako što kvalitetnije iskoristiti potporu koju ona pruža, kako državama članicama tako i onima poput Hrvatske, koja je u statusu kandidata. »EIB je u prošloj godini povećao kreditnu aktivnost i djelovali smo kao supstitut komercijalnim bankama koje su umrtvile svoje kreditne kapacitete. Primjerice, zemlje koje su u Uniju ušle u zadnjem valu proširenja dobile su gotovo dvostruko više kredita nego 2008. Ni Hrvatska nije iznimka po tome pitanju. Ove godine planiramo u vašu zemlju investirati oko 500 milijuna eura«, objasnio je Maystadt dodavši da je Slovačka, koja ima stanovnika kao naša zemlja, godinu dana prije pristupanja od EIB-a dobila svega 200 milijuna eura kredita. EIB-ov fokus pri kreditiranju sastoji se od šest segmenata: konvergenciji, tj. pomaganje dijelovima EU koji imaju ispodprosječne stope rasta, ekonomiji znanja, transportnim projektima, okolišu, energiji te malim i srednjim poduzećima.

»Spremni smo financirati brze željeznice u Hrvatskoj.«, naglasio je Berglof ističući uz te projekte i kreditiranje MSP-a, koje je ove godine poticano kroz kredite HBOR-u te domaćim komercijalnim bankama.