EK planira digitalnim porezom financirati oporavak EU od korona krize

Europska komisija razmatra povrat europskih planova za porez na digitalne usluge kako bi financirala veliki plan ekonomskog oporavka Europske unije zbog posljedica pandemije korona virusa. Procjena je kako bi se od oporezivanja digitalnih usluga uprihodilo oko 750 milijardi eura.

“Mi zajedno ulažemo u budućnost Europe – i vratit ćemo sve po poznatoj i dobro testiranoj formuli kroz buduće proračune EU”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu predstavljajući plan Europske komisije za gospodarski oporavak Unije.

“Zato će Komisija dodatno predložiti niz novih vlastitih sredstava”, rekla je der Leyen napominjući da se ta sredstva mogu temeljiti na planiranom proširenju sheme trgovanja emisijama, pograničnom porezu na CO2 ili na novim digitalnim poreznim planovima.

Fond za oporavak koji je Europska komisija predložila uključuje 500 milijardi eura ponuđenih državama članicama putem bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura povoljnih zajmova, uz sedmogodišnji proračun EU-a ili višegodišnji financijski okvir od 1,1 bilijuna eura.

Prijedlog predsjednice Europske komisije za aktiviranje planova za digitalni porez dobili su široko odobrenje od zastupnika u Europskom parlamentu, uključujući lidera najveće političke grupacije u EU EPP-a Manfreda Webera.

Weber je digitalni porez naveo kao zasebno političko područje dok je bio u kampanji da postane predsjednikom Europske komisije tijekom europskih parlamentarnih izbora 2019. godine.

U priopćenju koje je Europska komisija objavila navodi se da izvršna vlast “aktivno podržava rasprave koje vode OECD i G20 i spremna je djelovati ako se ne postigne globalni dogovor.”

“Digitalni porez koji se primjenjuje na tvrtke s prometom većim od 750 milijuna eura mogao bi generirati do 1,3 milijarde eura godišnje za proračun EU”, navodi se u tom priopćenju.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič potvrdio je da je izvršna vlast “spremna na to sama” ako ne bude sporazuma preko OECD-a, koji se nadaju da će dogovor postići do listopada ove godine, a potom ga odobriti financijama G20 ministri,

Prošle godine su se porezu na digitalne usluge u EU usprotivile članice Irska, Finska i Švedska dok su neke druge zemlje bile suzdržane.

Nakon neslaganja unutar EU Francuska, Španjolska, Italija i Austrija izrazile su odlučnost svojeg uvođenja poreza na digitalne usluge.

Povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni ustvrdio je nedavno da bi ekonomske poteškoće koje je prouzročio korona virus mogli biti odlučujući faktor u uvjeravanju članica koje su se do sada protivile uvođenju poreza na digitalne usluge.

“Ono što je jasno s gledišta Europske unije jest da nam je potrebno digitalno oporezivanje i sada radimo na tome da ga imamo na globalnoj razini, što bi trebao biti najbolji način da se izbjegne dvostruko oporezivanje i druga vrlo složena pitanja”, rekao je Gentiloni.