Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Tra 2009

Ekološka proizvodnja: još u razvoju i s nizom dječjih bolesti

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Helena Šupraha  

Ekološka proizvodnja: još u razvoju i s nizom dječjih bolesti

Samo jedan posto poljoprivrednih površina u Hrvatskoj koristi se za ekološku proizvodnju, a prema Smjernicama i Nacionalnoj strategiji razvoja ekološke poljoprivrede planira se da do 2010. oko 10 posto poljoprivrednih površina bude pod ekološkom proizvodnjom.

Ne čudi, stoga, što dio stručnjaka smatra da, iako je zakonska regulativa iz tog područja donesena, ekološka proizvodnja u nas nije zaživjela te da bi i ostvarenje od pet posto površina pod takvom proizvodnjom do 2010. bio velik uspjeh.

Povezivanje s turizmom

Što nedostaje da bi domaća ekološka proizvodnja, posebice poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, bolje zaživjela? Neki će reći da tržište nije razvijeno, da potrošači nisu stvorili naviku kupnje ekoloških, odnosno tako označenih proizvoda, da ih nema dovoljno na policama prodavaonica i trgovačkih centara, da su skuplji nego “obični” proizvodi...

Da bi se naša mlada i još nedovoljno razvijena ekološka proizvodnja razvila potrebno je stvarati i razvijati navike potrošača, ali i osigurati kontinuiranu opskrbu prodavaonica eko proizvodima, odrediti najpovoljnija područja za takvu proizvodnju, stvarati brend, educirati proizvođače, a pojedini mali proizvođači trebali bi se, kako bi opstali na tržištu, udruživati u klastere. Kako bi ekološki proizvodi lakše pronalazili put do kupaca, potreban im je bolji marketing, kao i bolje povezivanje s turizmom gdje je moguće plasirati, posebice u hotelima, brojne ekološke prehrambene i druge proizvode - od pića, hrane, slastica do ukrasnih predmeta ili kozmetike.

Mali prozvođači ekoloških proizvoda, kako bi opstali, moraju imati sigurne kupce i otkup proizvoda, pa se često oslanjaju na najbližeg otkupljivača koji njihove proizvode pakira i prodaje kao i druge. Tako se, smatraju neki stručnjaci, dio mesa proizvodi prema ekološkim načelima, ali se prodaje kao i svako drugo na tržištu.

Potrošače, pak, koji žele kupovati ekološke proizvode također treba educirati jer se ekološkim proizvodom smatra samo onaj koji je proizveden i označen prema zakonskim odredbama, odnosno znakom ekološkog proizvoda.

Nužna zaštita potrošača

No, potrošače treba i zaštititi jer su ekološki proizvodi često višestruko skuplji od ostalih iako ponekad nema opravdanja za njihovu visoku cijenu. Na to utječe i uvoz, ali ni stručnjacima nije posve jasno zašto je, primjerice, crno brašno skuplje od bijeloga kad je za kilogram crnog brašna potrebno manje sirovine, a proizvodni proces je kraći. No, reći će drugi, razlozi za više cijene ekoloških proizvoda nekad su i opravdani jer se u njih ulaže više vremena i izravnog ljudskoga rada.

Tržište domaće, još uvijek mlade ekološke proizvodnje treba urediti. Da bi se dobio znak ekološkog proizvoda, potrebno je uložiti mnogo rada, a proizvođači ponekad nemaju tržište na koje bi plasirali svoje proizvode. U mesnicama, primjerice, nema mesa s ekološkom oznakom iako je dio domaćeg mesa proizveden po ekološkim načelima. Problem predstavljaju i crno tržište i prekupci - najveći dio janjetine proizvedene u Hrvatskoj završi na crnom tržištu. Većina proizvodnje u ekološkom stočarstvu temelji se na preživačima, za koje je potrebna zemlja, a proizvođači se često ne usude započeti posao s tzv. pravim ratarskim kulturama, primjerice uljaricama ili žitaricama, za prehranu peradi ili svinja.

Mali proizvođači još uvijek nemaju dovoljne količine svojih proizvoda, pa i kad dobiju ponudu za otkup veće količine, često ne mogu ispuniti narudžbu, čak ni udruženi s drugim malim proizvođačima. Zbog nedovoljne količine i nemogućnosti kontinuirane opskrbe često gube poslove i u trgovačkim centrima.

Zakonodavstvo - savršeno

Inače, osnovne odrednice ekološke proizvodnje u Hrvatskoj definirane su Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i Pravilnikom o preradi u ekološkoj proizvodnji. Ekološka - organska ili biološka - proizvodnja određuje se kao poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda. Uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sve sukladno međunarodnim normama i načelima. Ekološka proizvodnja isključuje prekomjerno korištenje neobnovljivih resursa iz prirode i sve mjere koje trajno štete prirodnim procesima i ravnoteži, kao što su uporaba raznih kemijskih supstanca te, za razliku od industrijske poljoprivrede, ne onečišćuje okoliš.

Da bi proizvod bio ekološki, mora biti proizveden prema propisanim pravilima, posebno deklariran, označen, pakiran i skladišten. Osim toga, prelazak na ekološku proizvodnju nije lak i kratkotrajan proces jer za status ekološkog proizvođača u poljoprivredi moraju biti ispunjeni uvjeti, kao što je prijelazno razdoblje u ekološkoj proizvodnji, odnosno nekoliko godina potrebnih da se tlo, ako se na njemu proizvodilo na konvencionalan način, odmori i očisti od pesticida.

U ekološkoj proizvodnji propisana je i uporaba gnojiva, kao i nadzor proizvodnje i analize tla, sirovina i proizvoda koji moraju ispunjavati temeljne zahtjeve za ekološke proizvode.


Komentari članka

Vezani članci

Vodnjan postaje raj za ljubitelje palačinki: Dva dana slastica, zabave i koncerata

17.11.2026.

Vodnjan će 28. i 29. studenoga biti domaćin Festivala palačinki, dvodnevnog događanja koje donosi bogatu gastronomsku ponudu, zabavni program za sve generacije i večernje koncerte. Posjetitelje očekuju slatke i slane palačinke, dječje predstave, natjecanj

Mali iznajmljivači traže kontinuitet obiteljskog smještaja

16.11.2026.

Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače - SMOi u ponedjeljak je vezano uz proces donošenja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti izvijestila da ne traži umirujuće izjave ministra vezane uz rekategorizaciju, nego zaštitu pravne sigurnosti i kontinuiteta

Novi Zakon o ugostiteljstvu: Više nadzora, obveza i reda; iznajmljivači strahuju

15.11.2026.

Obvezna rekategorizacija apartmana svakih deset godina, registracijski brojevi za iznajmljivanje putem internetskih platformi, stroži inspekcijski nadzor i veće kazne za ilegalno poslovanje - neke su od promjena koje predviđa konačni prijedlog novog Zakon

U hrvatske hotele u pet godina treba uložiti 5,2 milijarde eura

13.11.2026.

Većina hotela u Hrvatskoj je dotrajala i treba im nova investicijska injekcija. Hrvatskom turizmu potrebni su i novi hotelski kreveti koji čine svega 9,2 posto od ukupnog smještaja, a generiraju preko 24 posto noćenja turista.

Zaboravite 5 zvjezdica: Gosti u hrvatskim vilama traže samo jednu stvar

10.11.2026.

Najimućniji gosti traže privatnost, mir i uslugu po mjeri. Hrvatska ima atraktivne lokacije, ali vrhunska ponuda još je rijetkost

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk