Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2022

Ekonomija bez recesije je kao godina bez zime

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Miodrag Šajatović  

Ekonomija bez recesije je kao godina bez zime

Od zazivanja recesije i depresije svakom poduzetniku i menadžeru diže se kosa na glavi. Ali na cikličku kontrakciju i čistilište mora se računati jer izgledne posljedice stalno odgađane recesije i depresije zastrašuju. Bar dok smo u kapitalizmu

U već glasovitoj knjizi 'Homo deus: kratka povijest sutrašnjice' izraelski znanstvenik Yuval Noah Harari promišlja o budućnosti ljudske vrste. Njegova je teza, pojednostavnjeno, da će čovjek u 21. stoljeću pokušati postati neka vrsta boga koji je sposoban prevladati smrt i kreirati umjetni život.

Kad je o ekonomskom životu u posljednjih desetak godina riječ, moglo bi se zaključiti da čovjek 21. stoljeća već ima božansku moć nad poslovnim ciklusima. Da smo sposobni dokinuti recesiju i depresiju kao kapitalizmu prirođene faze ciklusa koji već nekoliko stoljeća teče u ritmu oporavak – ubrzanje – recesija – depresija – oporavak… Čim iz nekog razloga zamiriše na recesiju i depresiju, središnji bankari upumpaju u svjetski financijski i ekonomski krvotok desetke tisuća milijardi dolara i eura.

Naravno da se od spominjanja recesije i depresije svakom poduzetniku i menadžeru diže kosa na glavi. Ali na nju se mora računati. Ekonomija bez recesije je kao godina bez zime. Kao da cijelu godinu traje ljeto, svaki dan puše blagi maestral, a nema bure koja bi pročistila zrak.

dgađanje neizbježnoga
Možda će jednoga dana u Hararijevu tehnohumanizmu, kad umjetna inteligencija preuzme upravljanje poslovnim ciklusima, biti moguća ekonomija bez recesije, s planiranim rastom od dva do tri posto, bez proizvedene, a neupotrijebljene robe. Ali do tada uzimanje lijeka u obliku monetarnih stimulansa, sa svim pogubnim nuspojavama i kontraindikacijama, da bi se odgodile recesija i depresija graniči s ludošću. Čisti primjer ekonomske dekadencije.

Što se dulje nezapamćenim tiskanjem novca pokušava zauvijek iskorijeniti faza kontrakcije u ekonomskim ciklusima, to će u jednom trenutku udar biti brutalniji, a triježnjenje aktera bolnije

Izgledne posljedice stalno odgađane recesije i depresije zastrašuju. Krajnji je čas da ih se pusti da se u godinu-dvije istutnje. Da se 'odradi' pročišćavanje i umanje neravnoteže koje odgađanjem jamče mnogo bolniji slom nego da se dopusti recesija svakih sedam do deset godina.

Pucanje nekretninskog balona 2009. i panika koja je u zapadnom svijetu zavladala izazvali su bjesomučno emitiranje novca (FED, ECB) ne bi li se ugasila vatra. Onda je 2019. došao lockdown zbog pandemije bolesti COVID-19, razlog za novo upumpavanje. Spriječena je depresija. Ali umjesto 5000 milijardi dolara prema nekim je procjenama pušteno 15.000 milijardi dolara u svjetski financijski krvotok. Sad je pak povod za dodatno upumpavanje novca ruska agresija na Ukrajinu. Još se jednom odgađa kontrakcija poslovnog ciklusa. No ekonomski zakoni u i dalje službujućem kapitalističkom sustavu ipak se ne mogu dokinuti (još ne postoje ekonomski homo deusi). Dolazi kazna u obliku inflacije. Koja će, prije ili poslije, ne samo usporiti rast BDP-a (stagflacija) nego i izazvati pad globalnog BDP-a, tj. klasičnu recesiju. I veliku depresiju.

Da ne bude zabune, razumna je mjera državne intervencije (monetarne i fiskalne) dobrodošla. Ali ovo što se događa kompromitiranje je ideje o djelomičnu izravnavanju sinusoide poslovnog ciklusa. Temeljna je ideja da se u fazi ekspanzije monetarnom politikom optimizam djelomično koči, a da se u fazi kontrakcije djelomično potakne oporavak. U posljednjem desetljeću poticanje monetarnim instrumentima primjenjuje se i kad ekonomija ide dolje, ali i kad je u uzletu.

Pogrešni signali mladima
Pogledajmo samo što to znači za Hrvatsku. Milijarde eura iz fondova EU nisu uzete od realne dodane vrijednosti poreznih obveznika razvijenih članica EU. To je novac izmišljen financijskim akrobacijama u Europskoj središnjoj banci i transferiran u sklopu proračuna EU. Onda to pretjeranim subvencijama, poticajima i grantovima neutemeljeno pregrije rast hrvatskog BDP-a. Državni proračun pun je EU novca kao šipak. Pa se dijeli šakom i kapom, često za bezvezne investicije. Ima i za bujanje državne administracije. Sve to stvara potrošačku potražnju. Pa i nekretninski balon. Laka EU lova dijeli se i drugim zemljama. I ondje se podgrijavaju potrošnja i optimizam. Pa Česi, Poljaci i ekipa ljeti preplave Jadran. Turizam jača, a industrija pati.

Zbog izostale recesije nastao je kaos i na tržištu rada. Bez serije stečajeva i otpuštanja manjak radne snage dodatno se povećava. Mlade generacije uljuljkavaju se u uvjerenju da im poslodavci moraju ispuniti baš sve zahtjeve.

Kad na kraju u jednom trenutku dođu recesija i depresija, sudar sa stvarnošću bit će iznimno bolan.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrde da je njihov softver bolji od Excela, a koristi ga i njemačka vojska

31.01.2023.

Digitalizacija je već u punom zamahu, ali mnoge tvrtke još uvijek pokušavaju svoje poslovne procese organizirati proračunskim tablicama iz 90-ih, ograničenima na posebne funkcije. Tome su doskočili braća Christoph i Ralf Dyllick-Brenzinger te su u srpnju

Hrvatima omiljen modni brend bilježi oštar pad dobiti, otpustit će 1.500 ljudi

29.01.2023.

H&M je u rujnu pokrenuo program smanjenja troškova za dvije milijarde kruna godišnje i očekuje da će uštede koje planira osigurati smanjenjem broja radnika i drugim mjerama početi prikazivati od druge polovice 2023.

Potvrda poskupljenja “crno na bijelo”. Siječanjski promet u ugostiteljstvu čak je 41 posto veći nego lani!

27.01.2023.

Broj izdanih računa pokazuje da su ugostitelji i oni koji se bave smještajem doista odradili više usluga, Hrvatska je, pokazuju to svi podaci u siječnju, doista imala i više inozemnih gostiju nego u istom razdoblju 2022. godine kad su na snazi bile brojne

Problemi su se nagomilali: Šef Netflixa podnio ostavku, ali ostaje u kompaniji

24.01.2023.

Suosnivač Netflixa Reed Hastings odstupio je s mjesta izvršnog direktora tvrtke koja je uzdrmala Hollywood prikazivanjem filmova i tv-serija online, ali se u 2022. godini suočila s problemima naplate sadržaja i pada broja gledatelja. Hasting je do sada du

Spotify otpušta oko 600 radnika, odlazi i izvršna direktorica

24.01.2023.

SPOTIFY, usluga za streaming glazbe, objavio je da će otpustiti šest posto svoje radne snage, oko 600 zaposlenika, kao dio restrukturiranja firme. Taj potez dolazi u trenutku kada Spotify nastoji preokrenuti buru zapošljavanja izazvanu pandemijom, a u skl

Tag cloud

  1. 2429 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1749 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1201 članka imaju tag ict
  9. 1306 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 644 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 368 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor