Ekonomski preokret Brazila

Slika Brazila u posljednjih 10 godina značajno se promijenila. Ne samo da je postao kreditor SAD-a već raste vrlo stabilno i bilježi rekordno niske razine nezaposlenosti, piše Financial Times. Do preokreta u Brazilu došlo je tijekom 1990-ih kada je tadašnji predsjednik Fernando Henrique Cardoso započeo s nizom mjera čija je svrha bila stabiliziranje potrošačkih cijena i deviznog tečaja. Njegov nasljednik, bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, nastavio je sa jačanjem makroekonomske stabilnosti i proširio socijalne programe kako bi unaprijedio životni standard najsiromašnijih.

Stabilan ekonomski rast i uspješna borba protiv aprecijacije
Rezultati bivših predsjednika bili su impresivni. Prosječni realni ekonomski rast Brazila u posljednjih 8 godina bio je 4%, a 49 milijuna Brazilaca doseglo je razinu srednje ili više klase. Brazil se dokazao i u nedavnim izazovima. Brazilski ekonomski uspjeh privukao je velike količine novca sa stagnirajućih razvijenih tržišta uzrokujući aprecijaciju tečaja. Da bi zaštitio konkurentnost svoje industrije

Brazil je uveo niz deviznih i kapitalnih kontrola.
Kako bi usporila brzi rast kredita, za koji neki analitičari smatraju da je neodrživ, te smanjila visoku stopu inflacije brazilska središnja banka ove je godine već 5 puta posegnula za politički vrlo neugodnom odlukom i podigla kamatne stope koje su trenutno na visokih 12,5%.

Brazilske slabe točke
Usprkos ekonomskoj stabilnosti i odlučnosti Brazil je daleko od bezbrižnosti. Nefleksibilno tržište rada, klimav obrazovni sustav i nedostatak kvalitetne radne snage podižu nadnice dok slaba infrastruktura povisuje troškove. Ako se tome dodaju i relativno visoki porezi, troškovi poslovanja postaju neprimamljivi.Iako su cijene prirodnih dobara značajno porasle, Brazil nije povećao svoj izvoz već je, dapače, povećao uvoz. Visoka zaduženost kućanstava također je jedan od brazilskih problema.