Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Velj 2016

Ericsson Nikola Tesla: Završena dva projekta sufinancirana sredstvima EU-a

Izvor: liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

Ericsson Nikola Tesla: Završena dva projekta sufinancirana sredstvima EU-a

U kompaniji Ericsson Nikola Tesla službeno je obilježen uspješan završetak dva projekta sufinancirana sredstvima Europske unije iz Operativnog programa „Regionalna konkurentnost 2007.-2013.“ u okviru natječaja RC.2.2.08 „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“.

Oba projekta, ukupne vrijednosti gotovo 11 milijuna kuna ( svaki po 5,4 milijuna kuna) trajala po 16 mjeseci tijekom kojih su sudionici projekata pokazali kako učinkovita kolaboracija znanstveno istraživačke zajednice i gospodarstva može dati kreativne i višestruko upotrebljive rezultate čija je vrijednost prepoznata i izvan naših granica. Nositelj projekta „Integrirani hardversko-softverski sustav za praćenje mikrolokacijskih parametara stanja okoliša“ (IPPSO) je Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), a projekta „Informacijska i komunikacijska tehnologija za generička i energetski učinkovita komunikacijska rješenja s primjenom u e-/m-zdravstvu“ (ICTGEN) zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), dok je zajednički industrijski partner na oba projekta kompanija Ericsson Nikola Tesla.

Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikola Tesle, istaknula je kako je ta kompanija strateški usmjerena na područja poput zdravstva i okoliša te na suradnju s visokoškolskim institucijama. – U e-zdravstvu smo prisutni već desetak godina. U Hrvatskoj imamo razvojno-istraživački centar (R&D) s preko tisuću zaposlenih stručnjaka koji je jedan od najboljih u Ericsson grupi. Lani smo u zaposlili više od 430 ljudi ode čega najviše u R&D-u. U zadnjih pet godina zaposlili smo više od 1500 ljudi. No, susrećemo se s brojnim izazovima da bi zadržali mlade stručnjake u Hrvatskoj i da bi u tome uspjeli svi dionici moraju biti uključeni u ta nastojanja. Ključna je zajednička suradnja privatnog i javnog sektora na stvaranju povoljne investicijske klime i u ubrzanju procesa od inovativne ideje do realizacije - rekla je Kovačević.

Na potrebu suradnje gospodarstva i javnog sektora ukazali su i predstavnici ostalih institucija uključenih u ove projekte. Dekan FER-a Mislav Grgić istaknuo je kako je upravo ta suradnja jedan od ključnih faktora za uspjeh tog fakulteta. Osim ovog projekta FER je uključen u još tri projekta sufinancirana novcem iz EU fondova ukupno vrijedna preko 20 milijuna kuna. – Još nemamo prihvaćenu Strategiju pametne specijalizacije koja je preduvjet za povlačenje sredstava za istraživačko-razvojne projekte u razdoblju od 2014.-2020. i jasno je kako već kasnimo – istaknuo je Grgić istaknuvši kako FER sa svojim znanjem i iskustvom iz prethodnih natječaja stoji na raspolaganju svim institucijama.

Na prigodnoj konferenciji za medije, okupljenima su se još obratili pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Krešo Zadro, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode za klimatske aktivnosti, održivi razvoj, zaštitu zraka, tla i mora Marija Šćulac Domac te ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Nataša Mikuš Žigman. Aktivnosti IMI-ja od šireg društvenog interesa ukratko je predstavila njegova ravnateljica Ana Lucić Vrdoljak, Integrirani hardversko-softverski sustav za praćenje mikrolokacijskih parametara stanja okoliša okupljenima su ukratko predstavili voditelj projekta Ivica Prlić i Zvonko Brabenec, voditelj projekta na strani partnera, dok je o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za generička i energetski učinkovita komunikacijska rješenja s primjenom u e-/m-zdravstvu govorila koordinatorica projekta Maja Matijašević u suradnji s Darkom Huljenićem, industrijskim koordinatorom projekta.

Kada je riječ o danas predstavljenim projektima, jedan od temeljnih ciljeva IPPSO projekta je prijenos (tehnoloških) znanja korisnika o načinu i validaciji mjerenja zračenja i ostalih fizikalnih parametara u okolišu na industrijskog partnera u projektu. Svaka od strana je u projekt ušla sa svojim jedinstvenim inovacijama i znanjima koja se međusobno nadopunjuju te zajedno stvaraju potpuno novi i inovativni koncept u području udaljenog registriranja i praćenja mikrolokacijskih parametara stanja okoliša. Cilj projekta, u užem smislu, bilo je industrijsko istraživanje mogućnosti stvaranja pouzdanog sustava za udaljeno registriranje, praćenje i validaciju najmanje pet raznovrsnih parametara stanja okoliša na velikom broju lokacija s težištem na zračenju te njegova tehnička i sigurnosna provjera. Sama činjenica objedinjavanja/integracije praćenjaparametara okoliša s različitih senzora (u konkretnom slučaju za elektromagnetsko zračenje – UV, VF, RF…) potencijalno znači i dodatnu mogućnost nadzora nad ljudskim djelovanjem na okoliš i u okolišu. Projekt potvrđuje da se aktivnosti u okolišu mogu znanstveno validirati već u početnoj senzorskoj elektroničkoj platformi razvijenoj kod korisnika teM2M umrežavanjem objediniti na jednom regulatornom mjestu odakle se, uz sigurnosne dozvole, mogu neprekidno pratiti, prikladno obrađivati te koristiti za nadzor zagađivanja ili za buduća planiranja gospodarskih aktivnosti u okolišu. Sve navedeno tek je jedan dio mogućnosti koje, kroz partnerstvo znanosti i gospodarstva, projekt IPPSO još potencijalno donosi u budućnosti.

Cilj ICTGEN projekta je bio poboljšati kapacitet Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva za transfer tehnologije i komercijalizaciju u istraživačkim područjima: složene ICT usluge e-zdravstva i m-zdravstva te višemedijske i druge umrežene usluge; programski upravljana mreža za dostavu ICTusluga, uz heterogene mrežne tehnologije teenergetska učinkovitost mrežnih resursa i kvaliteta usluga; kroz industrijsko istraživanje te transfer znanja s ciljem stvaranja novog znanja i oblikovanja generičkih komponenti informacijskih i komunikacijskih rješenja u navedenim područjima.

Rezultati projekta su dizajn rješenja za integraciju i interoperabilnost elektroničkog zdravstvenog kartona (engl. Electronic Health Record - EHR) prema slikovnim/radiološkim sustavima elektroničkog (e-)zdravstva te sustavima mobilnog (m-)zdravstva; generičke komponente programski upravljane mrežne infrastrukture za dostavu ICT usluga uz optimalnu iskustvenu kvalitetu s motrišta korisnika; optimiranje energetske učinkovitosti elemenata programski upravljane mrežne infrastrukture, zasnovano na modelu i na rezultatima mjerenja (kućnog) okruženja osobe, prikupljenih mrežom senzora; izgradnja laboratorijskog integriranog demo-okruženja programski upravljane mreže i aplikacijskih poslužitelja te mjerenje i analiza performansi.


Komentari članka

Vezani članci

JGL mijenja strategiju opskrbe: Nearshoring je velika prilika

22.09.2026.

Eva Usmiani Capobianco kaže da fokus više nije samo na troškovima: JGL širi bazu dobavljača i povećava udio europskih izvora

Dobro da Zagorje nema more i njive. Ima industriju

18.09.2026.

Zagorci su bili osuđeni očuvati i razvijati industriju. Koja sada ima udjel od 40 posto u županijskome BDP-u

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

Potpora im pomogla pokrenuti posao, a sada moraju izboriti svoje mjesto na tržištu

14.09.2026.

Do kraja rujna svi koji bi htjeli ispuniti snove i postati sami sebi šefovi mogu podnijeti zahtjev za samozapošljavanje. Nepovratno mogu dobiti i do 20 tisuća eura. 91% sredstava osigurano je iz Europskog socijalnog fonda plus, dok se preostalih devet pos

Josip Ergović: Hrvatskim investicijama najveća su kočnica spora administracija i pravna nesigurnost

14.09.2026.

NEXE Grupa u posljednjih je pet godina investirala 142 milijuna eura, od čega 94 milijuna u tvornicu cementa NEXE d.d. Uoči CRANE Foruma koji se održava 12. rujna, predsjednik uprave NEXE-a Josip Ergović govori o investicijskoj klimi u Hrvatskoj, zelenoj

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk