EU daje 15 milijuna eura za projekt u Draškovcu

S milijardu eura prihoda od onečišćivača Europska komisija financirat će projekte u području čiste energije diljem Europe, a među njima je prvi put i jedan projekt u Hrvatskoj: izgradnja geotermalne elektrane u međimurskom Draškovcu za koju je dodijelila gotovo 15 milijuna eura

Na temelju drugog poziva za podnošenje prijedloga u okviru tzv. programa financiranja NER 300, Europska komisija odobrila je za 19 projekata sufinanciranja u visini od milijardu eura. Riječ je o financijskim sredstvima za projekte koja potječu od prihoda dobivenih prodajom emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama. Tako onečišćivači postaju pokretači razvoja novih inicijativa za smanjenje emisija ugljika, odnosno, posredni sudionici borbe protiv klimatskih promjena.

'Ovim potpuno novim projektima pridonijet ćemo zaštiti klime i povećanju energetske neovisnosti Europe. Dodjeljujemo sredstva u visini milijarde eura, što će potaknuti privatna ulaganja u visini od dodatnih 900 milijuna eura. Dakle, ovdje u Europi uložit će se gotovo dvije milijarde eura u klimatski prihvatljive tehnologije. To predstavlja doprinos smanjenju troškova energije u Europi koji trenutačno iznose više od milijardu eura dnevno, koliko se izdvaja za uvozna fosilna goriva', naglasila je Connie Hedegaard, povjerenica EU-a za klimatsku politiku.

Odabranim projektima, kako je ukazala, povećat će se godišnja proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u EU za gotovo 8 teravat sati (TWh), što odgovara zajedničkoj godišnjoj potrošnji energije Cipra i Malte. Samo u okviru projekta CCS izdvojit će se 1,8 milijuna tona CO2 godišnje, što odgovara povlačenju milijun automobila iz prometa, dok će se zahvaljujući svim projektima u okviru programa NER 300 (uključujući i 20 projekata iz prvog poziva) stvoriti i nekoliko tisuća radnih mjesta tijekom faza gradnje i provedbe.

Sredstva iz NER 300 utrošit će se da bi se pokazale tehnologije koje će kasnije pridonijeti povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora diljem EU-a, kao i one tehnologije koje će omogućiti izdvajanje i skladištenje emisija ugljika. Projekti koji će se sufinancirati na temelju drugog poziva zasnivaju se na nizu tehnologija: bioenergiji, koncentriranoj solarnoj energiji, geotermalnoj energiji, fotonaponskim ćelijama, energiji vjetra, energiji oceana, pametnim mrežama i prvi put izdvajanju i skladištenju CO2 (CCS). Tih 19 projekata provodit će se u 12 država članica EU-a: Cipru, Hrvatskoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Upravo u potonju zemlju odlazi najviše novca, čak 300 milijuna eura, i to za prvi CCS projekt širokih razmjera u EU-u. U sklopu njega upotrebljavat će se tehnologija oksi-goriva kako bi se izdvojilo 90 % CO2 nastalog spaljivanjem ugljena u elektrani Drax blizu Selbya u Yorkshireu, a taj će se CO2 potom sigurno skladištiti na lokaciji u Sjevernom moru.

Osigurano je i osam milijuna eura za sufinanciranje prvog projekta fotonaponskih ćelija u okviru programa NER300, koji je smješten u Portugalu, dok je za projekt koncentrirane solarne elektrane na Cipru odobreno 60,2 milijuna eura, a za sličan projekt u Italiji 40 milijuna. Španjolska je za dva projekta vjetroelektrana dobila 67 milijuna eura te još 29 milijuna za projekt koji se temelji na bioenergiji.

Za prvi prekogranični projekt NER 300 kojim će se izgraditi geotermalna tvornica za proizvodnju električne energije i topline na francusko-njemačkoj granici blizu Strasbourga, dodijeljeno je 16,8 milijuna eura. U okviru NER 300 dodijeljena su i sredstva za razvoj geotermalne elektrane u Hrvatskoj. Riječ je o 14,7 milijuna eura za projekt u Draškovcu kod Preloga koji predviđa proizvodnju električne i toplinske energije iz geotermalnih vodonosnika i popratnog prirodnog plina. Predviđa se proizvodnja 3,1 MWe iz geotermalnih izvora tople vode.

Projekt se zasniva, kako je objašnjeno prilikom njegove prezentacije u Prelogu, na inovativnoj ideji o korištenju prirodnih geotermalnih izvora za lječilišno-turistički kompleks Terme Hortus Croatiae te za proizvodnju električne i toplinske energije.

Bodo von Düring i dr. Steffen Hasselwander, inicijatori projekta iza kojeg stoji društvo AAT Geothermae, naglasili su kako je ova elektrana sasvim novi tip geotermalne elektrane i ne šteti okolišu, već funkcionira na temelju zatvorenog kruga. Zahvaljujući ovom projektu, čiji je lokalni koordinator Peter Vesenjak, osigurala bi se radna mjesta u lječilištu i znatno jeftinija toplinska energija za 20.000 kućanstva, ali i za industrijsku zonu i poljoprivrednike. Početak radova najavljen je za jesen, a prvi dio budućih toplica kroz dvije godine.

Vrijednost prve faze projekta Terme Hortus Croatiae ili Hrvatski vrt iznosi 30 milijuna eura, a grupa investitora iz Slovenije i Hrvatske najavila je da bi investirala do 140 milijuna eura u spa hotel, vile, apartmane u etno stilu i golf igrališta kod Draškovca.