Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2013

EU zabranjuje autohtone i stare sorte sjemenja

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: D. ROMAC/NL  

EU zabranjuje autohtone i stare sorte sjemenja

Nakon nedavne skandalozne odluke Europske komisije o privatizaciji vodoopskrbe, iz Bruxellesa nam stiže novi šok. Europska komisija 6. svibnja poslat će Europskom parlamentu novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti – koje nemaju gotovo nikakve šanse dobiti dozvolu za promet – biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu!

Europske ekološke organizacije i brojne udruge čiji članovi pokušavaju očuvati stare autohtone sorte sjemenja, a koje su već dugo trn u oku multinacionalnim kompanijama, ovih su dana izazvale veliku uzbunu zbog namjere Europske komisije čija bi odluka mogla ugroziti suverenost europskih država u očuvanju genetičke raznolikosti. Trenutačno tri najveće korporacije – Monsanto, DuPont i Syngenta – kontroliraju 53 posto svjetskog tržišta sjemenjem (deset najvećih kontrolira čak 73 posto!), a velike su kompanije došle do tog rezultata tako što su pokupovale gotovo sve manje tradicijske i obiteljske sjemenare, tako da, zapravo, više i nemaju konkurenciju. Međutim, kod takvih kompanija tržište sjemenja samo je sredstvo. Naime, riječ je ponajprije o velikim proizvođačima herbicida, dakle kemijskim kompanijama, a tek onda i o proizvođačima sjemenja, koje uz svoje sjeme poljoprivrednicima, povrtlarima i voćarima nude herbicide i kemikalije bez kojih te sorte nije moguće uzgojiti. Autohtone sorte sjemenja, međutim, za razliku od ovih "visokoproduktivnih i intenzivnih" sorti, prilagođene su lokalnim prilikama. Osim što je neusporedivo ukusnije i bogatije hranjivim sastojcima – što više nikome ne treba posebno dokazivati – povrće i voće dobiveno iz autohtonih sorti zahtijeva manje vode i umjetnog gnojiva, a i nije ga potrebno štititi tolikim količinama kemikalija, jer je otpornije na bolesti, što izravno smanjuje zagađenje okoliša. Ako uredba Europske komisije u sadašnjem obliku stupi na snagu, poljoprivrednici vlastito, nestandardizirano i neunificirano sjeme, neće smjeti ni darovati!

U tom slučaju, naime, nekoliko multinacionalnih kompanija doista bi moglo preuzeti potpunu kontrolu nad cjelokupnim prehrambenim lancem, od njive do onoga što će biti u našim tanjurima, pri čemu uvijek moramo imati na umu kako cilj takvih kompanija nisu zdravlje i dobrobit stanovništva, već uvijek samo i isključivo – profit.


Komentari članka

Vezani članci

Od jednog trsa do brenda: Kako je obitelj Bratković pretvorila autohtonost u poslovni model

14.10.2025.

U Hrvatskom zagorju, regiji koju turistički slogani s pravom zovu bajka na dlanu, ima jedna koja se nalazi u boci. Ovo je priča s brega, priča obitelji Bratković, o njihovim vinima, o brendu Vitus.

Suše uzele danak. Urod ove godine i do 60 posto manji, a cijena kukuruza - niža

09.10.2025.

Sve je izgorjelo, ono što nije uništila suša, dokrajčile su divlje svinje, žali se poljoprivrednik Zoltan Rajki iz sela Kotline u Baranji

Dr.sc.  Dragan Solić: Od mljekare u Starom Petrovom Selu do komunikatora godine

07.10.2025.

Upravitelj Sektora za razvoj stočarstva u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), suradnju s medijima započeo je još na početku karijere, kada su se poljoprivrednici educirali putem radijskih emisija.

Prilika za 10.000 eura potpore za OPG-ove na područjima naseljenim nacionalnim manjinama

05.10.2025.

Otvoren je natječaj za financiranje projekata u 2025. godini prema programu za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, vrijedan 2,5 milijuna EUR.

Sve veći interes za osječkim sortimentom u Turskoj

03.10.2025.

Osječki sortiment zauzima 20 posto portfelja turskog giganta, tvrtke Tarim Kredi Kooperatifleri, a iz Poljoprivrednog instituta Osijek najavili su jačanje suradnje i mogućnost širenja na druga tržišta

Tag cloud

  1. 2787 članka imaju tag turizam
  2. 2641 članka imaju tag hrvatska
  3. 1758 članka imaju tag svijet
  4. 1437 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1965 članka imaju tag financije
  6. 1538 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1633 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1223 članka imaju tag investicije
  11. 1296 članka imaju tag industrija
  12. 1068 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1049 članka imaju tag menadžment
  14. 1166 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 659 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag poticaji
  19. 666 članka imaju tag tehnologija
  20. 701 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 392 članka imaju tag potpore
  23. 965 članka imaju tag kriza
  24. 502 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 526 članka imaju tag porezi
  27. 482 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 493 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 447 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor