Europska automobilska industrija pred velikim izazovima: Kineska konkurencija i pad potražnje prijete opstanku

Europska automobilska industrija, predvođena njemačkim i francuskim proizvođačima, suočava se s ozbiljnim izazovima. Pad potražnje za električnim vozilima, rastuća kineska konkurencija i višak proizvodnih kapaciteta rezultirali su upozorenjima ključnih igrača na tržištu.

Proizvođači poput Volkswagena, Renaulta i Stellantisa, koji upravlja s 14 brendova, bore se s padom prodaje i rastućim zalihama. Stellantis, čiji su SUV-ovi i kamioneti dugo generirali visoke profite na američkom tržištu, sada je prisiljen smanjiti proizvodnju zbog slabije potražnje i viškom zaliha. Tvrtka je upozorila na pad operativne marže te očekuje negativan novčani tok između pet i deset milijardi eura dok su dionice Stellantisa izgubile gotovo 40 posto svoje vrijednosti u 2023. godini, čime je Stellantis postao najgore rangirani proizvođač automobila u Europi.

Slična situacija zadesila je i druge europske divove. Volkswagen je prošlog tjedna drugi put u manje od tri mjeseca smanjio prognozu dobiti za 2024. godinu, suočavajući se s padom prodaje u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. Također, francuski Renault, kao i britanski Aston Martin, prijavili su probleme s potražnjom u Kini, gdje se europski proizvođači bore sa sve jačom konkurencijom domaćih brendova koja je usto i jeftinija.

Kineska konkurencija i strukturne promjene
Njemački i francuski proizvođači automobila posebno su pogođeni kineskom konkurencijom. Unatoč carinama na kineske električne automobile koje je uvela Europska unija, proizvođači poput Geelyja, BYD-a i Cheryja namjeravaju izgraditi vlastite tvornice u Europi kako bi izbjegli visoke carinske troškove. Također, kineski proizvođači brže razvijaju električne automobile po nižim cijenama, što europske tvrtke stavlja u nepovoljan položaj.

Njemački ekonomist Hans-Werner Sinn istaknuo je da europske tvrtke nisu uspjele pravovremeno reagirati na brze promjene tržišnih uvjeta uzrokovane pro-EV politikama u Kini i Europi. Politike poput europskog Zelenog plana, zabrane motora s unutarnjim sagorijevanjem od 2035. godine i strožih standarda emisije CO2 stvorile su ogroman pritisak na europske proizvođače automobila, prisilivši ih na brzu transformaciju. Sinn smatra da su ove politike ‘dobro zamišljene‘, ali istovremeno upozorava da će ugroziti europsku konkurentnost i gospodarski rast ako se industriji ne osigura dovoljno vremena i sredstava za prilagodbu.

S njim se slaže i Vicko Ljuban, člana Uprave Porsche Croatije koji kaže kako je tranzicija na e-mobilnost nailazi na mnoge i brojne izazove, ali da cilj i dalje ostaje nula CO2.

- Trebamo pouzdane i obvezujuće smjernice od strane političara. Automobilska industrija ima dug ciklus, ne možemo propitivati svoje odluke svake tri ili četiri godine. VW Grupa je opsežno uložila u to područje i intenzivno radi na tome da nova vozila u Europi od 2035. budu 100 posto na električni pogon. Dekarbonizacija je jedna od najvažnijih odgovornosti naše generacije za buduće generacije. No, osim postavljanja ambicioznih ciljeva, potrebno je stvoriti i okvirne uvjete za njihovu realizaciju – kaže Ljuban.