Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2022

Europske čeličane uskoro bi mogle ugasiti peći

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider/Hina  

Europske čeličane uskoro bi mogle ugasiti peći

Visoki troškovi energije natjerali su proizvođače čelika širom Europe da smanje proizvodnju, a neki upozoravaju da bi čeličane mogle biti i trajno ugašene, što bi ostavilo bez posla tisuće ljudi.

Proizvođač nehrđajućeg čelika Aperam bio je prisiljen zaustaviti proizvodnju unatoč čak četiri vjetroturbine i preko 50.000 solarnih panela u pogonu na istoku Belgiji. Kompanija sada mjesečno za energiju izdvaja kao nekada u cijeloj godini i zatvorila je postrojenje s 300 radnika koje je topilo otpadni nehrđajući čelik i pretvaralo ga u goleme ploče.

‒ Imamo nešto novca koji će nam omogućiti da izdržimo neko vrijeme, ali to ne može trajati godinama ‒ rekao je čelnik Aperama za Europu Bernard Hallemans za Reuters.

‒ Ako potraje, svjedočit ćemo deindustrijalizaciji sektora poput našega, a Europa će postati ovisna o uvozu baznih metala poput našega ‒ dodao je.

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine.

U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto.

Europa mora pronaći odgovore, naglašava Hallemans. Prema prošlogodišnjem izvješću McKinseyja, proizvodnja čelika stvara oko 83 milijarde eura izravne dodane vrijednosti u gospodarstvu i izravno zapošljava 330.000 ljudi.

Europska komisija tvrdi da su mjere EU-a zaštitile 195.000 radnih mjesta u industriji čelika u 2021., ali kritičari upozoravaju da su troškovi energije sada toliko veliki da je uvoz možda jeftiniji čak i uz dodatne zaštitne carine.

'Zima deindustrijalizacije'
U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU-a.

‒ Ako nešto ne poduzmemo, nama u Njemačkoj prijeti zima deindustrijalizacije ‒ rekao je predsjednik njemačke federacije čelika WV Stahl Hans Juergen Kerkhoff.

ThyssenKrupp Steel Europe smanjio je proizvodnju u njemačkim čeličanama budući da njihovi klijenti oklijevaju s nabavom pod pritiskom očekivanja recesije i visokih cijena energije koje ugrožavaju njegovu konkurentnost na globalnim tržištima.

ArcelorMittal, drugi po veličini svjetski proizvođač čelika, također je ugasio visoku peć u Njemačkoj, kao i one u Francuskoj, Poljskoj i Španjolskoj, i predviđa da će njegova europska proizvodnja u četvrtom tromjesečju biti oko 17 posto niža nego godinu dana ranije.

Adolfo Aiello, zamjenik direktora europske udruge proizvođača čelika Eurofer, upozorava da bi čeličane mogle ostati zatvorene i dulje vrijeme ako se energetska kriza ne riješi u kratkom roku. To bi se moglo bi dogoditi i drugim industrijskim sektorima koji troše puno energije, dodaje Aiello, ističući primjer industrije drugih metala, gnojiva i kemikalija.

Eurofer je priopćio da se stanje znatno pogoršalo od kolovoza kada su prognozirali 1,7-postotni pad europske potrošnje čelika u ovoj godini i solidnog oporavka u 2023. kada je prema njihovim tadašnjim procjenama trebala porasti za 5,6 posto.

Nova procjena trebala bi biti objavljena tek krajem listopada, a direktor za gospodarske studije Alessandro Sciamarelli kaže da će pad u 2022. biti veći no što se trenutno očekuje i da će biti nastavljen i u 2023.

‒ Slika se potpuno promijenila nakon događaja u posljednja dva mjeseca ‒ ističe Sciamarelli.


Komentari članka

Vezani članci

Krenuli su s klimama i ventilatorima iz podruma u Samoboru, a Tomislav Rukavina ih je lansirao u top 10 inženjerskih tvrtki u Europi

30.01.2023.

Samoborska tvrtka Klimaoprema dokaz je da se naši poduzetnici mogu uspješno nositi sa svjetskom konkurencijom i na polju visoke tehnologije. Vrijedni Samoborci među najvećim su europskim proizvođačima opreme za klimatizaciju, ventilaciju i čiste prostore

Objavljeno koliko su točno rasle cijene hrane u Hrvatskoj i ostatku EU. Pogledajte

30.01.2023.

Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litv

Končar pustio u rad Laboratorij za velike električne strojeve i pogone

26.01.2023.

Jedan od naših najvećih izvoznika, zagrebački Končar, otvorio je u povodu 102. rođendana novi laboratorij za velike električne strojeve i pogone. Riječ je o jedinstvenom tehnološkom kompleksu kakvih je malo u svijetu. Investicija od 7 milijuna eura financ

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Brodotrogir cruise gradi hibridni brod dužine 24 metara za norveškog naručitelja Moen Marin

16.01.2023.

Brod koji se gradi i oprema u trogirskom brodogradilištu ima čelični trup, a nadgrađe mu je aluminijsko. Ovaj za koje je izdano jamstvo Vlade drugi je takav koji gradi Brodotrogir cruise. Prvi je u poodmakloj fazi, za drugi je, kako nam otkriva Tramontana

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor