Eurozona i službeno u deflaciji

Ono što se dugo najavljivalo, konačno se i dogodilo: eurozona je i službeno zakoračila u deflaciju jer su cijene u prosincu pale 0,2 posto u odnosu na razdoblje prije godinu dana.

Tako pokazuje prva procjena Eurostata, a glavni razlog otklizavanju inflacije u negativno područje je snažan pad cijena energenata, kao i slaba potražnja. Iako je deflacija u prosincu bila očekivana, s obzirom na to da su analitičari najavljivali minus od 0,1 posto, malo je i nadmašila očekivanja.
Rizik zbog nafte

Nastavak pada cijena očekuje se i u siječnju jer je niža cijena nafte već dovela do pada cijena potrošačke robe. Posljednji je put eurozona imala deflaciju u listopadu 2009. godine, nakon izbijanja financijske krize. Kako bi spriječila negativan učinak koji na ekonomiju može imati inflacijska spirala prema dolje, tržišta očekuju da će Europska centralna banka već krajem ovog mjeseca krenuti s punim programom kupnje obveznica kako bi povećala dostupnost novca.

Mnoge zemlje Europe u kojima je kriza bila izraženija, poput Grčke, Cipra i Hrvatske, kroz deflaciju prolaze već neko vrijeme. Pritom se smatra da je ona u Grčkoj, primjerice, imala i pozitivne učinke u smislu jačanja izvozne konkurentnosti.

Hrvatska je u deflaciju ušla u veljači prošle godine i za 2014. HNB očekuje da će biti -0,2 posto. U HNB-u to objašnjavaju padom cijena energenata i prehrambenih proizvoda, kao i slabom ekonomskom aktivnošću u Hrvatskoj i europodručju.

U prvih jedanaest mjeseci prehrana je, primjerice, bila 2,3 posto jeftinija nego godinu ranije, a ona čini 26,7 posto košarice za izračun inflacije.

Prema prognozi HNB-a, inflacija u Hrvatskoj ove bi godine trebala biti iznad nule; iznosit će 0,2 posto. Glavni razlog tome, smatra HNB, blagi je oporavak osobne potrošnje koji će dovesti do rasta proizvoda koji nisu podložni fluktuaciji kao prehrana i energija. Uz to, očekuje se manje izražen pad cijena prehrane nego u prošloj godini.

Ipak, pritisci na inflaciju ostaju, pa postoji rizik da i ove godine bude negativna. To se ponajprije odnosi na pad cijena nafte veći od očekivanog, a kako sada stvari stoje, to će se i dogoditi. S druge strane, inflaciju prema gore mogle bi pogurati cijene koje regulira lokalna uprava, poput komunalnih naknada. Poput HNB-a, i analitičari očekuju da će inflacija u Hrvatskoj ove godine ipak biti blago iznad nule. Iako ne misle da će niska inflacija imati izraženije posljedice na ekonomiju, analitičari ipak ukazuju na neke loše strane te pojave.
Slabiji prihodi

Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA, smatra da će to imati za posljedicu manje prihode u proračunu, niži nominalni BDP i relativno lošije ekonomske pokazatelje poput omjera BDP-a i javnog duga. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, dodaje i činjenicu da bi zbog niske inflacije ili deflacije najviše mogla ispaštati poduzeća jer im pad prihoda zbog nižih cijena i slabija naplata otežavaju otplatu duga.

Nisku inflaciju ili deflaciju nitko ne želi gledati jer ona može imati gore posljedice po ekonomiju nego viša ili visoka inflacija. Među ostalim, to uključuje odgađanje kupnje jer potrošači računaju da će cijene biti još niže, ali i investicija. To ekonomiju gura u još dublju recesiju i otežava poziciju dužnicima. Kako bi izbjegle taj scenarij, centralne banke podizimaju mjere koje smatraju učinkovitima, pa tržišta s nestpljenjem očekuju poteze ECB-a.