Eventualnim nestankom eura vraća se njemačka marka?

Kriza koja više od godinu dana potresa eurozonu nametnula je i pitanje opstanka europske zajedničke valute - eura. Iako je teško i preuranjeno davati bilo kakve prognoze s obzirom na to da se ulažu veliki napori da se pronađu rješenja, ipak smo upitali analitičare za mogući crni scenarij i eventualne posljedice na stabilnost financijskog sustava Hrvatske, ali i na kredite vezane uz euro. Prije svega treba reći da je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, pa je oko 85 posto svih kredita vezano uz jedinstvenu europsku monetu.

Isto tako, treba istaknuti da analitičari ne vjeruju u pesimistični scenarij prema kojem bi euro propao, a pritom napominju da bi u tom slučaju euro najverojatnije zamijenila njemačka marka, što bi dovelo do toga i da bi se velik dio ušteđevine i kredita vezao uz tu novu-staru njemačku marku. Teško je, međutim, prognozirati, ističu analitičari, što bi nestanak eura konkretno značio za sve zadužene u toj valuti. Damir Novotny, neovisni ekonomski analitičar, napominje da su do ulaska Njemačke u Europsku monetarnu uniju sve hrvatske denominacije bile vezane uz njemačku marku, pa je ta tranformacija u euro bila vrlo jednostavna, a jednak put vodi i unatrag. Najverojatnije je da bi se u opciji nestanka eura krediti u Hrvatskoj ponovo prebacili u njemačku marku. »Naša cijela ekonomija okrenuta je prema euru jer je Njemačka u eurozoni. Kad Njemačka ne bi bila u eurozoni, opet bismo bili ovisnici o njemačkom valutnom sustavu«, napominje Novotny i dodaje da je i s psihološke i s ekonomske strane to tako već desetljećima. Navodi i da je konvertibilna marka (KM), službena valuta BiH, dobila naziv po tome što se vezala uz njemačku marku budući da je to tada bilo ocijenjeno kao jedino moguće rješenje za denominaciju nacionalne valute.

Novotny podsjeća da su najjače ekonomije u Europskoj uniji zagovornici opstanka i održavanja Europske monetarne unije i eura kao valute, a nedavno je i guverner poljske središnje banke izjavio da bi ta zemlja bila spremna odmah ući u eurozonu - iako ne mora, jer u tome vidi ekonomski interes prema kojem bi ostvarili uštede u visini od 2 posto BDP-a. Dodaje da rizici za propast eura postoje, no u ovom trenutku to nije izgledno. Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je hrvatsko gospodarstvo malo i otvoreno, a hrvatski građani još uvijek nemaju povjerenja u domaću valutu. To je posljedica, podsjeća, hiperinflacije i devalvacije koji su hrvatski građani iskusili kroz povijest. »Kad bi eventualno došlo do propasti eurozone i kad bi postao upitan opstanak eura, morala bi se voditi slična tečajna politika, no onda bi se uz euro odabrala neka druga najvažnija svjetska valuta, a to bi vrlo vjerojatno bila njemačka marka«, ističe Šantić. Razlog tome leži u činjenici da su i ostale europske države vrijednosti svoje valute prije svega gradile u odnosu na njemačku marku, a pritom ne treba zaboraviti da je Njemačka najveće i najznačajnije gospodarstvo u Europi. Dakle, kaže Šantić, u pesimističnom scenariju sasvim je sigurno da bi se velik dio ušteđevine i kredita vezan uz euro prebacio u njemačku marku.

No, napominje da i dalje vjeruje u opstanak eurozone i eura, a propast je ipak krajnje pesimističan scenarij. Ipak, tu mogućnost u sadašnjim okolnostima ne treba potpuno odbaciti. Osnovni scenarij je, ističe, da će zapravo eurozona opstati s puno strožim pravilima za članice, ali i puno koordiniranijom fiskalnom politikom. Propast eurozone dovela bi do teških posljedica ne samo za financijski sustav nego i za nacionalna gospodarstva, a to bi dovelo i do pada gospodarske aktivnosti, devalvaciju i snažne inflatorne pritiske u perifernim članicama eurozone. To bi se odrazilo i na Hrvatsku - ne zbog problema u našem financijskom sustavu, nego bi to bilo preljevanje negativnih učinaka izvana na hrvatsko gospodarstvo, kaže Šantić.

Direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke Alen Kovač kaže da iako trenutačnu situaciju u eurozoni obilježava visoka razina neizvjesnosti što se tiče mogućih načina rješavanja gospodarskih problema povezanih s dužničkom krizom, scenarij u kojem bi došlo do nestanka eura ipak je vrlo malo vjerojatan i realan.