Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ruj 2011

Ferstl: Tvrtkama nedostaje vizija

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blakšović  

Ferstl: Tvrtkama nedostaje vizija

Dok se poduzetnici žale da im je cijena novca jedan od ključnih otežavajućih faktora da posluju konkurentno u ionako posrnulom gospodarstvu, kreditori imaju svoju stranu. U odlučivanju financirati ili ne banke tvrtkama zamjeraju manjak strategije, izostanak poslovnog plana pa sve do vizije menadžmenta. No primarna poruka ostaje: banke i poduzetnici su na istoj strani, a jeftiniji kapital mogu očekivati danom kad se poboljša percepcija rizika države u očima inozemnih kreditora.

S aspekta banke, koji su osnovni problemi konkurentnosti domaćih tvrtki?
Prije svega u Hrvatskoj postoje sjajne tvrtke koje mogu poslužiti kao primjer kako poslovati na lokalnom i regionalnom tržištu. S druge strane pojedinim tvrtkama najčešće nedostaje definirana strategija, dobar poslovni plan, prilagodljivost uvjetima koji se neprestano mijenjaju, adekvatno upravljanje rizicima i, nažalost, vizija menadžmenta. I nedostatak strukturno dobro pripremljenih investicijskih planova s prihvatljivim uvjetima povrata investicije je problem s kojim se često susrećemo.

Tvrtke se žale da im je cijena kapitala jedan od otežavajućih faktora. Kada je moguće očekivati snižavanje cijene kapitala?
Općenito govoreći, do toga će doći s poboljšanjem rejtinga zemlje. U tom se smislu banke suočavaju s jednakim uvjetima kao i tvrtke, što znači da kad se država suočava s aktivnostima vezanim uz negativan rejting (Moody's, Fitch, S&P), gospodarsko okruženje ne pruža povoljne uvjete za konkurentno poslovanje i razvoj poduzetništva jer su izvori financiranja za banke skuplji. No to ne znači da tvrtke s dobrim bilancama i jasnim poslovnim planovima ne mogu računati na likvidnost banaka/tržišta kapitala.

Što će se za konkurentnost banaka promijeniti ulaskom Hrvatske u EU?
Članstvo u EU bit će poticaj za cjelokupno gospodarstvo i važan korak naprijed u stvaranju pozitivnoga gospodarskog okruženja te stimulativnog ulagačkog ozračja, što će rezultirati boljom konkurentnošću te samim time poboljšanjem bilanci banaka čineći ih stabilnijima. Također će ulazak u EU značiti dodatno zaoštravanje konkurencije zbog pojave novih banaka na tržištu. Europska unija svojim članicama uz ublaženje regulatornih zahtjeva donosi mnogo benefita poput - pristupa tržištu od 500 milijuna stanovnika, raspoloživosti značajnih nepovratnih sredstava, dodatnih izvora financiranja te bolju početnu poziciju za privlačenje izravnih stranih ulaganja. Članstvo u EU podržat će napore u fiskalnoj konsolidaciji jer će EMU mehanizmi za rješavanje krize, npr. "benchmark" za konkuretnost i stroži fiskalni nadzor, doprinijeti provedbi potrebnih reformi.


Komentari članka

Vezani članci

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Od idućeg tjedna kreće novi krug upisa trezorskih zapisa

04.09.2025.

Upis je od ponedjeljka 8. rujna, a prinos je 2,6 posto”, najavio je Plenković, te ustvrdio da su svim dosadašnjim izdanjima narodnih trezoraca i obveznica dinamizirali tržište kapitala.

Damir Sabol vizionar je godine

15.02.2024.

Iza Sabola je još nekoliko uspješnih hrvatskih tvrtki, kao što je Iskon koji je 2006. prodao Hrvatskom Telekomu te Microblink čiji je suosnivač.

Miodrag Šajatović: Strane tvrtke u ofenzivi, domaće pokušavaju držati položaje

02.11.2023.

Od 2018. do 2022. broj tvrtki u realnom sektoru u potpunom ili većinskom stranom vlasništvu povećao se za 21 posto. U istom razdoblju zabilježeno je samo 13 posto više domaćih. Broj zaposlenih kod stranaca povećan je za 18 posto, kod domaćih za oko tri po

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk