Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Pro 2010

Financijskim problemima do velike zarade

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tin Bašić  

Financijskim problemima do velike zarade

Ove su se godine ulagači na Zagrebačkoj burzi mogli nagledati kompanija u velikim financijskim problemima. Svako malo stigla bi obavijest o blokiranom računu ili odgodi isplate dugova bilo da se radilo o komercijanim zapisima, obveznicama ili kreditima, restrukturiranju pa čak i stečaju. Sivilo na domaćem tržištu kapitala dodatno potamnjuju kompanije koje, iako nekada perjanice domaćeg gospodarstva, danas traže bilo kakvu slamku spasa. Međutim, unatoč trenutnim financijskim problemima, postavlja se pitanje isplati li se ulagati u dionice takvih kompanija.

Pojačana prodaja
“Načelno, dionice tvrtki koje se nađu u financijskim problemima obično trpe pojačan prodajni pritisak i, posljedično, značajan pad vrijednosti, u čemu pojedini tržišni sudionici vide priliku za zaradu, bilo špekulativnog ili dugoročnog karaktera. Međutim, općenito je ulaganje u dionice takvih tvrtki iznimno rizično iz više razloga, a ponajviše jer je buduće poslovanje tih tvrtki u najmanju ruku upitno”, poručuju analitičari Erste vrijednosnih papira, jedne od najvećih domaćih brokerskih kuća. Najsvježiji slučajevi kompanija u problemima su Magma i Ingra. Magma je neko vrijeme tražila strateškog partnera koji bi tog nekada uspješnog trgovca spasio od sigurne propasti. ‘Spasitelj’ je pronađen u poljskoj kompaniji NFI Empik Media Fashion. Radi se o svojevrsnom pandanu Magmi koji bi mogao postati većinski vlasnik najkasnije krajem veljače iduće godine.

Magma i Ingra
Gubitak Magme u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 166,6 milijuna kuna. Magma je u posljednje dvije godine izgubila 63,4 posto tržištne vrijednosti. Cijena dionice na Zagrebačkoj burzi posljednjih se dana kreće između 25 i 30 kuna što je tek nešto malo više od desetine cijene iz inicijalne javne ponude provedene sredinom 2007. Ingra, nekada jedna od najjačih građevinskih kompanija u Hrvatskoj, a i šire, sada se bori za opstanak. Ta je kompanija nedavno angažirala i tvrtku Auctor radi financijskog restrukturiranja koje bi se trebalo provesti zamjenom potraživanja za dionice. Kad bi svi vjerovnici pristali na tzv. debt equity swap, temeljni kapital bi se povećao za maksimalnih 300 milijuna kuna, što znači da bi novi dioničari činili 75 posto vlasničke strukture društva. Građevinska kompanija u problemima je, pored Auctora koji će se baviti samo segmentom oko dionica, angažirala i konzultantsku kuću Caper koja će se baviti financijskom konsolidacijom i redefiniranjem poslovne strategije. Čak je i direktor Capera Željko Perić imenovan članom Uprave Ingre radi efikasnijeg rada. Gubitak Ingre u devet mjeseci iznosio je 36,1 milijun kuna. Cijena dionce u posljednje je dvije godine pala 78 posto i sada se njome na Zagrebačkoj burzi trguje za petnaestak kuna. “Za one investitore koji su skloni riziku te imaju horizont ulaganja duži od pet godina, ovakva rizična ulaganja mogu biti izuzetno unosna ukoliko se kompanija uspješno restrukturira, dok s druge strane investitor može izgubiti cijelokupni ulog ukoliko kompanija ode u stečaj. Konzervativnim investitorima ovakav odnos nagrade i rizika sigurno nije primamljiv”, smatra Stjepan Laća iz Finese Capitala.

Mnogo faktora
Čini se da u oporavak čvrsto vjeruje prvi čovjek Ingre Igor Oppenheim koji je nedavno na burzi kupio 10.000 dionica ‘vlastite’ kompanije. Laća ističe da postoji jako puno faktora koji utječu na to hoće li se kompanija koja se nalazi u problemima izvući. “Najvažniji faktor je sposobnost menadžmenta (po meni nije vjerojatno da je onaj menadžment koji je doveo kompaniju u probleme, sposoban uspješno izvesti restrukturiranje), situacija u sektoru u kojem se nalazi kompanija u problemima (u kakvom je položaju konkurencija, ima li sektor perspektivu, koja je konkurentska prednost poduzeća), situacija na financijskim tržištima (ponajviše cijena novca potrebnog za restrukturiranje)”, objašnjava Laća. Među kompanijama čije bi se dionice mogle učiniti kao prilika za zaradu nalazi se i HG Spot. Nekadašnji apsolutni lider u prodaji informatičke opreme, koji je ‘zalutao’ u bijelu tehniku i kućanske aparate, nalazi se pred stečajem. Banke su sredinom prošle godine pokucale na vrata tražeći isplatu komercijalnih zapisa. Nakon mukotrpnih višemjesečnih pregovora uspjelo se postići kakav takav dogovor. U međuvremenu, od kompanije koja je prije nekoliko godina ‘drmala’ tim sektorom, danas je ostao samo dućan. Gubitak HG Spota u devet mjeseci bio je gotovo 19 milijuna kuna. Dionica se u dvije godine stropoštala gotovo 94 posto. Može se spomenuti i Badel 1862 koji je u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo gubitak od 15,8 milijuna kuna. Prošle je godine ovaj proizvođač alkoholnih pića imao gubitak od čak 221,1 milijun kuna. Sredinom rujna toj su kompaniji drugi puta ove godine blokirali račun. Prvi puta to je učinilo Ministarstvo financija zbog duga Carinskoj upravi, drugi puta su dvije poslovne banke tražile blokadu. Čak je i policija prije godinu dana istraživala nepravilnosti u poslovanju. Dionica te kompanije sada iznosi 73,83 kune, 61 posto manje nego prije dvije godine.

Neupućeni ulagači
“Uspješnost restrukturiranja tvrtki u problemima ovisi o brojnim tržišnim uvjetima, ali i drugim čimbenicima iznimno specifičnim za svaku pojedinu tvrtku. Stoga, ulaganje u dionice takvih tvrtki zahtjeva dobro poznavanje njihovog poslovanja i pravovremene informacije o tijeku procesa restrukturiranja”, poručuju iz Erste VP. No, kažu kako takve informacije investitori najčešće nemaju, što samo naglašava rizični aspekt takvog ulaganja. Niska vrijednost neke dionice koja je posljedica problema u kojima se tvrtka našla može biti dobar mamac za investitora. No, ulagači moraju biti spremni na laki gubitak jer neizvjesnost oko oporavka i budućeg poslovanja istovremeno znači i vrlo visoki rizik. Stručnjaci s tržišta kapitala složno poručuju da “hod po rubu opstanka” za neku kompaniju znači i da ona lako može s tog ruba skliznuti u bezdan.


Komentari članka

Vezani članci

Tommy na burzi: Privlačna priča koja traži mrvicu opreza

26.10.2026.

Što je dočekala Zagrebačka burza – svako novo prikupljanje kapitala domaćih kompanija novi je rekord. Početkom prošle godine ING-GRAD pribavio je 60,7 milijuna eura, što je već u srpnju nadmašilo Žito sa 130 milijuna eura. Ovogodišnja dokapitalizacija Bos

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Klara nakon 23 godina napušta Zagrebačku burzu, određena fer vrijednost njihove dionice

26.09.2026.

Zagrebačke pekarne Klara obavijestile su dioničare da, na temelju elaborata i revizije elaborata od strane neovisnog ovlaštenog revizora, fer vrijednost njihove dionice na dan objave poziva na glavnu skupštinu iznosi 99,49 eura po dionici, što predstavlja

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

Još jedna tvrtka odlazi s burze: Klara se povlači nakon 23 godine

21.08.2026.

Dioničari o povlačenju 283.760 dionica odlučuju 30. rujna, a Klara tvrdi da su troškovi burzovnog statusa preveliki.

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk