Fond za spas poduzeća: Bankari daju 9, a država jednu milijardu kuna

Godinu dana nakon mnogih drugih zemalja i Hrvatska će dobiti svoj fond za spas poduzeća. Na ideji u strogoj konspiraciji radi savjetnička trojka premijerke Jadranke Kosor - Borislav Škegro, Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević - u suradnji s HUP-om i poslovnim bankama, na čelu sa Zagrebačkom bankom, no dok ne definiraju model, svima je zabranjeno bilo što objavljivati javnosti.

Za sada nije utvrđen niti iznos kojim bi fond raspolagao, a prema neslužbenim informacijama, mogao bi se popeti i do 10 milijardi kuna. Od toga bi jednu milijardu dala država, s raznih proračunskih stavki po ministarstvima namijenjenih za pomoći i subvencije, a devet bi milijardi kuna prikupio konzorcij banaka. Zagrebačka banka i njezin predsjednik Uprave Franjo Luković spremni su poduprijeti svaki Vladin projekt koji ispunjava njezine kriterije, a i druge su banke zainteresirane za takvo, sigurno kreditiranje.

Uključit će se i HBOR?
Naime, banke sada imaju dovoljno novca, ali ga vrlo teško posuđuju poduzećima jer se boje da im ona neće moći vraćati kredite. Još se razmišlja i o trećem izvoru financiranja, a to je Hrvatska banka za obnovu i razvoj. Fond bi imao dvije važne uloge. Prva bi mu bila da daje kredite perspektivnim tvrtkama, koje su trenutačno u problemima zbog krize, a inače su dobro poslovale, i uz malu financijsku pomoć mogu opet dobro poslovati, kad prođe kriza.

Potencijalni kandidati su manje, više sve hrvatske proizvodne tvrtke, osobito izvoznici, kojima su zbog krize drastično smanjene narudžbe iz inozemstva, a zbog pada potrošnje pala im je i prodaja na domaćem tržištu. Još nije poznato hoće li izravno iz toga fonda tvrtke dobivati kredite, hoće li on služiti kao jamstveni fond za obične, komercijalne bankarske kredite. U tom bi slučaju banke bile sigurne da će potraživanje imati odakle naplatiti, a sigurnost naplate znači i znatno niže kamate, koje su još uvijek na dvoznamenkastim razinama, što si većina tvrtki ne može priuštiti.

Munja - idealan korisnik
Idealni korisnik takvog kredita je, recimo, tvornica akumulatora Munja, kojoj su prošle zime, zbog isključenja plina, uništeni novi strojevi, vrijedni 32 milijuna kuna, pa gotovo cijele ove godine nije mogla proizvoditi dok ih nije nadomjestila novima. Direktor Munje Ivan Miloloža kaže da bi njih takav fond ove godine spasio, a umjesto njega to je učinio HBOR, jer bi inače završili u stečaju.

Druga uloga fonda bio bi otkup i nacionalizacija propalih tvrtki. Primjerice, država bi kupila Pevec Grupu za jednu kunu, postavila je opet na noge i potom prodala. Time može spasiti oko 3000 radnih mjesta, ne samo u Pevecu, nego i kod njegovih dobavljača, poput Samoborke, koja je perspektivna kompanija, ali je guše Pevecovi dugovi. Taj je model nacionalizacije primijenjen u SAD-u i većini europskih država protekle godine, čime su spasili tisuće svojih kompanija, a posebno je bio učinkovit u automobilskoj industriji. Posljednji primjer takvog podržavljenja je Hypo banka, koju je Austrija preuzela da ne ode u stečaj, jer je procijenjeno da bi taj stečaj donio golemu štetu cijelom austrijskom financijskom sustavu.

Očekuje se da će model spašavanja hrvatskih poduzeća Vlada uskoro predstaviti. U poduzetničkim krugovima kažu kako je posljednji trenutak da se osnuje takav fond jer, ne bude li to učinjeno do ožujka, većina će ih propasti pa se više neće imati što spašavati.