Franak diže premiju rizika, tu ne pomažu ni narodne obveznice

Ministar Boris Lalovac jako je nabrušen za rat s bankama. Nakon prijetnja oporezivanjem aktive i/li bankarskih transakcija ako mu na Ustavnom sudu sruše zakon o švicarcu, u petak je izvukao iz rukava još neke "adute".

Ministar, naime, sumnja da su banke iz inata ignorirale prošlotjedni poziv njegova ministarstva na upis 400 milijuna kuna trezorskih zapisa. Pokaže li se da je doista posrijedi inat, građanima će ponuditi obveznice "s većim prinosom", što bi se, kaže, "državi vratilo kroz veću potrošnju". Dok je ministar zaokupljen potenciranjem savezništva s građanima u obračunavanju s bankama, mjere percepcije rizika Hrvatske uporno šalju upozoravajuće signale.

Premija rizika mjerena CDS-om (credit default swap) za petogodišnje dolarske obveznice RH prošli je tjedan porasla više od 30 baznih bodova (0,3 postotna boda), prvi put od lanjskog svibnja probijajući granicu 300 bodova (tjedan je zaključen na 309). I kretanje prinosa na 10-godišnje nam euroobveznice na tržištu jasno pokazuju da investitori percepcipiraju povećanje rizika Hrvatske kao zemlje. Osim što uz Grčku jedini u EU na godišnjoj razini bilježimo povećanje premije rizika, unatrag mjesec dana jedino su nama traženi prinosi blago porasli.

To je teško ne povezati sa 'slučajem švicarac'. Stranci prate što se događa i očito pokazuju osjetljivost na problem pravne nesigurnosti (poput npr. zadiranja u ugovorne odnose) koji se sve više apostrofira u raznim izvješćima, od ECB-a do Europske komisije. To uvelike nadilazi problem privremenog poremećaja kratkoročnog financiranja proračuna i prošlotjednu epizodu s fijaskom trezoraca. Kao što su narodne obveznice kap u moru potreba financiranja, pa ne mogu biti ni ozbiljna strategija ni prijetnja. Dovoljno je reći da samo državni proračun (ne cijeli javni sektor) za refinanciranje dugova i pokrivanje novoga deficita i dogodine treba jako puno novca.

Prema trogodišnjim projekcijama iznesenim uz ovogodišnji proračun, za 2016. predviđeno je zaduživanje za 27 milijardi kuna plus dvije milijarde od privatizacije s kojom se računalo i dosad, ali je donijela samo mrvice. Rast premije rizika države, k tome, najprije i najneposrednije osjetit će gospodarstvo. Konačno, sumnjičeći banke za inaćenje, ministar je smetnuo s uma da se pozivu na aukciju nisu odazvale ni banke bez CHF kredita, ni mirovinski i investicijski fondovi, ni osiguravatelji, pa ni HBOR koji je dospijevajuće trezorce odlučio unovčiti, a ne upisati nove.