Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2010

Franšize donose novac

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Magdalena Družijanić  

Franšize donose novac

Hrvatsko se tržište tek otvara za sustav franšize i franšiznog poslovanja, koncept je prepoznat, ali još se presporo razvija. Za oblik poslovanja u kojem davatelj franšize primatelju daje pravo korištenja svoga branda i provjerenog sustava poslovanja, a zauzvrat se kupac franšize obvezuje platiti franšiznu pristojbu, godišnja prodaja u svijetu broji se u milijardama, dok kod nas, slaže se i Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, nema ni konkretnijih službenih podataka.

Nema potpore institucija i banaka
− U Hrvatskoj je trenutno prisutno oko 170 franšiznih brandova, od kojih 20-ak domaćih, redom hrvatskih kompanija. Zajedno zapošljavaju oko 17.000 zaposlenih, s prosječnim rastom od 10 do 15 posto godišnje − kaže Ljiljana Kukec. Na promociji franšizinga u Hrvatskoj treba još puno raditi jer, nažalost, ne postoji potpora kruga institucija i banaka. Iako u Hrvatskoj još uvijek dominiraju strane franšize, već dulje vrijeme uspješno posluju i neke domaće tvrtke koje su razvile vlastite franšize, primjerice Body Creator, Bio&Bio, AH Servis ili Torte i to, napominje Kukec.

− Nema potpore ni u obliku nekog nacionalnog plana promocije, zbirnih podataka što se potražuje, a koji bi pomogao u pogledu domaćih franšiza. Ulaskom u Europsku uniju stvari mogu, zbog konkurencije i njihova lakšeg ulaska na domaće tržište, biti još gore, a mi nespremni – objašnjava.

U Centru, kaže, svakodnevno zaprime desetke poziva kojima se građani žele informirati, te potražuju zbirne podatke o tome koje franšize nedostaju ili barem da ih se savjetuje gdje i kako što mogu napraviti. No, na pozivu Centru najčešće i ostaju, jer država preko institucije još uvijek nema nikakav konkretan plan za takvo poslovanje. I kriza je djelomično, kao i u svim drugim industrijama, udarila po franšizama, objašnjava Kukec, i to posljednjih godinu dana, kako u svijetu, tako i u nas za desetak posto. Da je recesija ostavila traga na franšiznom poslovanju, no ipak u manjem postotku nego u drugim oblicima poslovanja, slaže se i Splićanin Robert Bilić, koji se prvi put upoznao s franšiznim sustavom 1997. godine, kad je postao prvi hrvatski McDonald’s franšizer, a koji temu franšiza obrađuje i na svojem internetskom blogu.

− Razlika između običnog i franšiznog poslovanja leži u tome što lansiranjem nekog svog proizvoda ili usluge više riskirate i zapravo ne znate kako će ljudi na tržištu reagirati na određeni proizvod, osim toga, uči se na vlastitim pogreškama, a kod franšiznog proizvoda kupujete brand koji je na tržištu već uhodan. Usporedbe radi, u 75 posto slučajeva otvaranje vlastite samostalne kompanije i takvo poslovanje propadne nakon pete godine, dok u 85 posto slučajeva franšizno poslovanje uspješno radi i nakon pete godine − kaže Bilić, koji je prije godinu dana uzeo prava za master franšizu tvrtke Signarama te sada vodi grafički centar Signarama u Splitu.

Prije master franšize Signarama, Bilić je deset godina držao franšizu splitskog McDonald’sa, sve do zatvaranja restorana 2007. godine u centru Splita. On se za otvaranje restorana McDonald’s obučavao deset mjeseci, no to mu do posljednjeg trenutka nije osiguralo siguran posao i dobivanje franšize. Bilić kaže da je McDonald’s globalno prije nekoliko godina napravio zaokret u strategiji u dosta zemalja, uključujući i Hrvatsku, te su počeli preuzimati franšizne restorane natrag u korporaciju. Prije mjesec dana, 16 restorana McDonald’sa u Hrvatskoj preuzeo je Georg Gavrilović mlađi, u partnerstvu s Robertom Kujundžićem.

Unosni poslovi
Na pitanje što eventualno može savjetovati budućim zainteresiranim kandidatima za različite vrste franšize, Bilić ove godine predlaže okretanje prema franšizama prodaje sendviča, krafni, čišćenja i održavanja prostora, diskontnih frizerskih salona, hotelima s povoljnijim cijenama usluga, a nikako ne one vezane uz spa, wellnesse i solarije.


Komentari članka

Vezani članci

Igor Hrustek od haskapa proizvodi ljubičasti senf i - sibirski avion

20.09.2021.

Ako imate super proizvod i želite opstati na tržištu, morate ga prerađivati, dobro brendirati i ulagati u marketing, jer jedino to garantira dugoročno stabilnu prodaju, kaže Igor Hrustek

Što je temelj dobroga marketinškog plana i na što treba paziti?

14.09.2021.

"Kao što razvoj nekog proizvoda ili usluge prati konkretan plan - od istraživanja tržišta, preko R&D aktivnosti, do proizvodnje i logistike, tako je i za marketinšku aktivnost potreban detaljan i promišljen plan. On je ekstenzija rezultata vašeg truda i r

Čak 60 posto Hrvata produktivnije je u radu na daljinu

14.09.2021.

Prema istraživanju, svaki četvrti Hrvat voli birati mjesto i vrijeme rada, a čak 90 posto njih u radu na daljinu izabralo bi rad od kuće, dok nešto manje ispitanika bira vikendicu, prirodu ili kafić. Svakom petom ispitaniku u radu na daljinu važna je flek

Burazin za Dnevnik: Cilj je spojiti Silicijsku dolinu i Hrvatsku

08.09.2021.

Zadar je danas i sutra središte svjetske IT industrije. Na 10. Infobip shift konferenciji okupilo se oko 3000, mahom mladih ljudi iz cijelog svijeta. Oni su "geekovi" ili "developeri", koji su u Zadar privukli i vrhunske stručnjake iz svjetskih tehnološki

Hoće li i četverodnevni radni tjedan postati 'novo normalno'?

07.09.2021.

Unilever će četverodnevni radni tjedan testirati u svojoj podružnici na Novom Zelandu. Njegovi zaposlenici će tijekom eksperimenta dobivati plaću kao da rade pet dana u tjednu, a budu li rezultati zadovoljavajući, moguće je da ova multinacionalna kompanij

Tag cloud

  1. 2264 članka imaju tag turizam
  2. 2138 članka imaju tag hrvatska
  3. 1411 članka imaju tag izvoz
  4. 1640 članka imaju tag financije
  5. 1231 članka imaju tag svijet
  6. 932 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1155 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1085 članka imaju tag trgovina
  9. 1057 članka imaju tag ict
  10. 902 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 921 članka imaju tag investicije
  12. 746 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1046 članka imaju tag EU
  14. 947 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 442 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 646 članka imaju tag maloprodaja
  19. 443 članka imaju tag poticaji
  20. 604 članka imaju tag marketing
  21. 429 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 406 članka imaju tag eu fondovi
  25. 316 članka imaju tag potpore
  26. 393 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 460 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 341 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 413 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici